Skip to main content

Southern Soul 2016 otkrio imena

Napisao Redakcija dana . Objavljeno u Festivali.


Svojim četvrtim izdanjem od 30. lipnja do 3. srpnja potvrđuje reputaciju najboljeg boutique festivala u Europi, a za prostor Dolcinium Kite Cluba na Velikoj plaži. Predvodnik druge generacije Braziliane i jedan od najvećih imena povijesti brazilske muzike Marcos Valle, te Ed Motta trenutno najvažniji predstavnik brazilskog jazza, funka i soula će svojim live nastupima donijeti Brasil na main stage Southern Soul Festivala.
 
Pored njih, londonski jazz, funk, soul fussion Yussef Kamal Trio, sa vrlo nadarenim producentom i muzičarem Henry Woo-om, te bristolski Pete Josef sa svojim bendom predstavit će što je to novo na londonskoj jazz sceni. Ova četiri live nastupa, uz još nekoliko koji će biti najavljeni uskoro, čine Southern Soul Festival jednim od najzanimljivijih muzičkih mjesta Europe ove sezone.
{youtube}t2Scj1_w8lo{/youtube}

Iz Blue Note labela će se predstaviti čuveni Nicola Conte sa svojim jazz setom, zatim osnivač UK jazzdance scene Paul Murphy, te Nick Hosier nezaobilazno ime današnje londonske jazz dance scene, kao i Kev Beadle i Patrick Forge, DJ, selektori i producenti bez kojih se ne može zamisliti britanska muzička scena.
Iz New Yorka dolazi free style maestro Rich Medina, iz Chicaga disco king Rahaan, tu je i jos jedan europski disco predator Marcel Vogel iz Amsterdama, a iz Berlina Daniel Best, muzički aktivista, producent i selektor, vinyl freestyler.



House muziku će predstaviti Španjolac Kiko Navarro, Compost records veteran Rainer Trueby worldwider sa zagrebačkom adresom Eddy Ramich, te mladi i vrlo vrlo perspektivni Fouk. Londonsku nezavisnu scenu će približiti Dom Servini iz već kultnog labela WahWah 45s, Red Greg freestyle istraživač, producent i selektor, te The Reflex, tvorac kompleksnih disco edita.
{youtube}1y7pGZKJ22c{/youtube}

Kao i svake godine Southern Soul Festival otkriva nova imena i daje im priliku da pokažu svoje umijeće. Ove godine to će, uz pomenuti Fouk, biti freestyleri Saint James iz Pariza, te dvadesetogodišnji muzički genij iz Kopenhagena Dee Brown.

Iza programske koncepcije festivala stoji tim vrlo uglednih muzičkih kritičara, muzičara, selektora i disk džokeja iz svih dijelova svijeta. Rezultat velikog rada i istraživanja jeste programska koncepcija festivala, koja se u prve tri godine gradila da bi došla do današnjeg nivoa – nivoa koji odlikuje programska dosljednost, promišljanje, edukativni karakter, ali i praćenje svih muzičkih trendova pokrivenih Jazz & Soul kišobranom.
{youtube}pDrwcD5kpMA{/youtube}

Da bi se sačuvala ekskluzivnost festivala, ali i udobnost posjetitelja na ogromnoj Dolcinium Kite Club plaži, prodaja karata je limitirana na 2000 komada. Zbog želje da ex-Yu publika u prodaji se nalazi vrlo ograničen broj Super Early Ex-Yu i MNE karata po cijeni od 39 eura /MNE/ i 49 eura /ex-YU/.

cd2

Glazbena industrija danas (2. dio)

Napisao Marijan Babicz dana . Objavljeno u Kolumna.


Glazbu nosi sa sobom „u džepu“ gdje god ide, preporuča svoje najdraže pjesme prijateljima na Facebooku, Twitteru i Pinterestu, sluša sve više glazbe zbog bolje dostupnosti iste, pohađa sve više koncerata pa čak daje i svoj doprinos podmirivanju troškova studijskog snimanja . Svjedoci smo uzleta “kulture sudjelovanja”. No, skup nabrojanih aktivnosti stvara sve veću zagušenost u medijskom prostoru pa se tako današnji slušatelj često izgubi u moru poveznica i prosječne glazbe što nas dovodi do zaključka da je pozornost  „nova valuta“ .



Ako uzmemo pod pretpostavku da je sve navedeno apsolutno točno i da je od krucijalne važnosti za glazbenika biti eksponiran na što više strateških mjesta te doprijeti do što većeg broja slušatelja, osvrnimo se na tradicionalne poslovne modele glazbenog biznisa i zapitajmo se što možemo vidjeti;

Možemo vidjeti uporno ograničavanje kopiranja glazbe (DRM ), ograničavanje dijeljenja preko P2P (peer to peer) mreža , zastarjele „od vrha prema dolje“ marketinške napore i tretiranje glazbenika kao „proizvođača“. Iz navedenog se ne može razviti svježa, prilagođena poslovna strategija koja će odgovarati potrebama tržišta i osigurati fluktuaciju glazbe na svim bitnim mjestima te osigurati njenu vidljivost.



Cijenu neprilagođavanja plaćaju velike labele poput Warner Music grupacije koja je u 2011. godini ostvarila rast gubitaka od velikih 44% . Ključ je u poticanju distribucije i nepokušavanju kontroliranja svakog kanala za razmjenu glazbe. „Rampa“ za naplatu se pomiče korak-dva unaprijed. Nekoć su nastupi uživo svim izvođačima i njihovim labelama služili u svrhu promoviranja prodaje fizičkih nosača zvuka, a cijene ulaznica bile su jako povoljne. Primjerice, ulaznica za koncert The Beatlesa u Chicagu 1966. godine iznosila je 5.75 USD, a danas bi za tako veliki nastup potrošač platio barem 10 puta više .



Današnji pristup mora biti obratan ukoliko pojedinac želi uspjeti u ovom poslu; glazba se mora dijeliti za simbolične novce ili čak besplatno (slušatelji će je svakako pribaviti besplatno, htjeli mi to ili ne), a sve u svrhu promoviranja koncerata i drugih izvedbi uživo čije cijene nikad nisu bile veće, što za izvođača danas znači najveći izvor prihoda. „Rampa“ se pomakla- glazbeni medij  je „ulaznica“ za područja sa većim marginama profita.



Glazbenike treba ohrabriti da glazbu dijele i predstave je što većem broju slušatelja ukoliko stvarno žele preživjeti u današnjem (pogotovo budućem) medijskom poslovanju. Zašto ljudi uopće dijele glazbu? Zašto se trude „ukrasti“ je sa raznih nepreglednih web-lokacija poput rutracker.org ? Zašto ne brinu o zakonskim preprekama i utjecaju na stanje u industriji?



Zato što je glazba svima na dohvat ruke i tehnologija nam je prosto omogućila da uz vrlo malo truda dođemo do „rijetkih“ snimaka omiljenog izvođača. Zato što je dijeljenje u ljudskoj prirodi i zato što se kod velikog broja slušatelja stvara „ovisnost“ o posjedovanju što većeg broja glazbenih djela (nekoć slučaj sa fizičkim medijima, danas još više sa digitalnim) te naposlijetku – zato što slušateljstvo nema osjećaj da svojim omiljenim izvođačima čini štetu.

Glazbena industrija danas (1. dio)

Izvori:
  https://www.spotify.com/int/why-not-available/
  https://www.rhapsody.com/start
  https://www.youtube.com/user/Etonmessy
  https://soundcloud.com/
  https://www.mixcloud.com/
  https://www.endofcontrol.com/the-eoc-glossary.html
  https://www.artistshare.com/v4/Home/About
  https://www.mediafuturist.com/2010/02/attention-is-the-new-currency-and-data-is-the-new-oil.html
  https://en.wikipedia.org/wiki/Digital_rights_management
  https://www.techdirt.com/articles/20061219/121441.shtml
  https://www.hypebot.com/hypebot/2012/02/warner-music-losses-grow-44-revenue-flat-despite-digital-gains.html
  https://www.musicthinktank.com/blog/the-beatles-tell-us-that-weve-hit-the-concert-price-ceiling.html
  https://rutracker.org/forum/index.php

3d

Kada se udruže 3D printer i zvučne vibracije

Napisao Daria Grudić dana . Objavljeno u Lifestyle.

Između ostaloga, proizvodi keramiku u koju je uz pomoć 3D printera ugrađen zvuk. Keramika nastaje ritmično poskakujući po zvučnim valovima, podsjeća na pletene košare i izgleda prekrasno. Projekt naziva “Solid Vibration”,  Ricky van Broekhoven pokrenuo je s Olivierom van Herptom, prostornim dizajnerom zvuka.

''Sada pjesma, zvuk i trenutak u vremenu mogu postati fizički objekt i na nov način uhvatiti taj trenutak zauvijek'', stoji na njihovom sajtu studiovanbroekhoven.com, gdje možete vidjeti razne varijacije na temu, a kako nastaje, u videu u nastavku.