Druga sezona glazbenog programa Novi šum, u organizaciji MKC-a, tijekom 2026. godine nastavlja razvijati platformu posvećenu suvremenoj alternativnoj i elektroničkoj glazbi.
Amplifyah Music Crew – Foto: Ana Pavlović
Ovogodišnje izdanje donosi žanrovski raznolik program koji obuhvaća ambijentalne i modularne zvučne strukture, improvizirane live setove, dub, reggae i bass glazbu, kao i forme s industrijskim utjecajem, eksperimentalni pop i hibridne projekte na sjecištu klupskog zvuka i avangardne prakse. Program se ove godine dodatno otvara prema međunarodnoj sceni, uz gostovanja izvođača iz Francuske, Srbije i Španjolske.
Sezonu Novog šuma otvario je prošli vikend splitski umjetnik Davor Gazde s ambijentalnim i atmosferičnim elektroničkim izvedbama, nakon čega slijede bassom vođeni dub i reggae ritmovi kolektiva Amplifyah Music Crew. Elektroničke i ritmičke strukture donose Neon Lies i Marinada, dok Sara Renar nastupa s autorskim materijalom koji spaja pop senzibilitet i suvremenu elektroniku.
Francuski hip-hop trio Sax Machine donosi energičan spoj saksofona i elektronike, Lenhart Tapes iz Srbije fokusira se na etno i eksperimentalne zvukove, a francuski projekt Tago Mago istražuje improvizaciju i rubne forme elektronike. U završnici sezone nastupaju debitanti Atonica Music Collective s ambijentalno orijentiranim zvukom i Dani Treble s klupskom bass atmosferom, dok program zaključuje španjolski duo Dame Area, poznat po snažnim i intenzivnim live nastupima koji spajaju elektroniku i izražajan vokal.
Program se odvija u Beton kinu, u zgradi Doma mladih u Splitu.
Pad elektroničke glazbe, i clubbinga kao njezina nerazdvojivog alter ega, ne događa se naglo niti iznenada. Riječ je o dugom procesu koji traje godinama, a oni koji su ovu kulturu iskreno voljeli često su ga odbijali priznati. Kvaliteta, kreativnost, atmosfera i osjećaj zajedništva nestajali su jedan po jedan, ostavljajući za sobom scenu koja se sve češće bori sama sa sobom.
foto: @keinefotografie
Ako je ikakva utjeha, isti pad vidljiv je i u drugim sferama kulture. Film, književnost i glazba već se dugo oslanjaju na nostalgiju, remakeove i reciklažu prošlih ideja. Novi klasici nastaju rijetko, a originalnost je postala iznimka. Elektronička glazba u tom smislu nije izdvojena – ona je samo još jedno ogledalo šireg kulturnog umora.
Upravo iz tog kuta osnivač magazina Vitraž Pavle Jakšić otvara ovu zanimljivu i provokativnu temu kod naših kolega na portalu clubber.rs, promišljajući kamo je klupska kultura stigla i što se s njom dogodilo putem.
Kada je glazba pala u drugi plan
Teško je povući jasnu crtu i reći kada je sve krenulo nizbrdo. Odgovornost ne leži samo na izvođačima, već i na cijelom ekosustavu koji je izrastao oko scene – menadžerima, etiketama, trendovima, algoritmima i tržišnoj logici koja nagrađuje vidljivost, a ne sadržaj. Glazba i publika postupno su potisnuti u drugi plan, dok su imidž, brojke i potencijal zarade preuzeli glavnu ulogu.
Promijenio se i društveni kontekst. Klubovi više nisu primarno mjesta susreta, upoznavanja i zajedništva, već često kulise za samopromociju. Uz pad kvalitete, nestajala je i ona iskra zbog koje se nekada dolazilo ranije, slušao warm-up i ostajalo do kraja.
Pad kvalitete vidljiv je i kroz potpuni gubitak kontinuiteta unutar žanrova. U progressivu se nisu pojavili stvarni nasljednici ključnih imena, deep house s početka 2010-ih ostao je zarobljen u vlastitoj prošlosti, dok su se velika imena s vremenom uljuljala i izgubila potrebu za razvojem. Industrijski techno se raspao, a melodični techno završio u komercijalnom spektaklu u kojem su vizuali, masovnost i format preuzeli primat nad glazbom. Nakon tog vala ostali su brojni estetski dotjerani, ali glazbeno prazni projekti bez vizije, bez identiteta i bez stvarne potrebe da traju.
U takvom kontekstu pojavljuje se kolektiv Keinemusik kolektiv (&ME, Rampa, Adam Port, Reznik) čije ime u prijevodu znači „nema glazbe“. Iako daleko od toga da su jedini odgovorni za stanje na sceni, u Pavlovoj interpretaciji postaju simbol jedne epohe u kojoj je trend definitivno nadvladao sadržaj.
Njihovi nastupi sve su se više pretvarali u događaje visokog društvenog statusa, s jasnim klasnim podjelama, VIP zonama i ekstremnim cijenama, dok je sama glazba često ostajala u drugom planu. Publika je dolazila zbog atmosfere, imena i vidljivosti, a ne nužno zbog onoga što se pušta s pulta.
Elektronička glazba, koja je nekad bila otpor sustavu i simbol slobode, od detroitskog techna do britanske rave scene, u tom se trenutku počela pretvarati u luksuzni, monetizirani Instagram format. Klubovi su postajali kolateralna šteta, a mali prostori i lokalni DJ-evi gubili su prostor za razvoj.
U toj igri na veliko, mali su gotovo posvuda izvukli deblji kraj. Klubovi su se zatvarali, rezidenti nestajali iz programa, a organizatori su se sve više oslanjali na velike evente, VIP separee i kratkoročni profit. Umjesto strasti zavladali su kompromisi, umjesto glazbe – kalkulacije.
No unatoč svemu, smisao nije nestao. Dok god postoje ljudi koji iskreno vole glazbu, ona će postojati. Kvalitetne glazbe ima dovoljno da u njoj možemo uživati godinama, ali još važnije postoje i ljudi koji je danas stvaraju s jednakom strašću u manjim prostorima, intimnijim večerima, lokalnim scenama i zdravijoj dinamici. O tome smo već pisali nedavno – rezidenti su temelj svake žive klupske kulture. Ne headlineri koji dolaze povremeno, već DJ-evi koji iz tjedna u tjedan grade identitet prostora, publiku i atmosferu. Oni stvaraju scenu.
Upravo zato smo kroz nagradu Ambasador lani uveli nagradu za rezident DJ-a i underground prostor, kako bi se dao vjetar u leđa onima koji kontinuirano rade, riskiraju i stvaraju. Isto vrijedi i za naš projekt Novi val, kroz koji se sustavno podržavaju nova, mlada lica na sceni – oni koji pokreću vlastite klupske večeri, serijale partyja, postaju DJ-evi i producenti te grade nešto svoje, iz čiste strasti, a ne iz kalkulacije.
Anja D. predstavnica Novog vala koja je imala prilike nastupiti na nagradi Ambasador 2025. – foto: Julien Duval
Ta nova generacija nosi nadu, ali jednako je važno da starije i iskusnije generacije preuzmu ulogu mentora. Znanje, iskustvo i vrijednosti koje su gradile scenu desetljećima trebaju se prenositi dalje, kako bi klupska kultura mogla ostati u dobrim rukama.
Ako želimo promjenu, ona počinje jednostavno: podrži lokalni klub, lokalnog DJ-a, dođi ranije, slušaj otvoreno i ostani zbog glazbe. U tim malim koracima krije se najveća šansa da se elektronička scena ponovno vrati onome što je oduvijek bila kao prostor slobode, zajedništva i iskrene ljubavi prema glazbi.
Još jedan do posljednjeg mjesta rasprodani BSH u Zagrebu još je jednom potvrdio da ovaj brend sustavno gradi drugačiji pristup klupskoj kulturi.
Maceo Plex u Petom Kupeu – Foto: Marko Edge
Nastup Macea Plexa u klubu Peti Kupe ostat će u pamćenju svima koji su ga slušali. Više od 500 posjetitelja ispunilo je prostor do maksimuma, stvarajući atmosferu kakva se rijetko viđa na domaćoj sceni.
Glazbeni fokus večeri bio je besprijekoran. Maceo Plex isporučio je snažan, precizan i žanrovski razigran set, u kojem su se izmjenjivali hipnotički techno momenti, emotivne melodije i prepoznatljiva dubina zvuka po kojoj je poznat na svjetskoj sceni. Njegova sposobnost da istovremeno drži plesni podij u stalnom pokretu i gradi narativ kroz glazbu još je jednom potvrdila zašto ga se smatra jednim od najutjecajnijih autora i DJ-a svoje generacije.
No phone policy, koji je BSHuveo za ovu večer, pokazao se kao pun pogodak. Bez ekrana i digitalnih distrakcija, publika je bila fokusirana na glazbu i prostor, a komunikacija se odvijala prirodno i nenametljivo. Klub je bio ispunjen do posljednjeg mjesta, plesni podij konstantno u pokretu, a energija u prostoru ravnomjerno raspoređena od početka do kraja večeri, upravo onako kako klupska večer treba funkcionirati.
Foto: Marko Edge
Bez pretencioznosti i “high event” forme, BSH je još jednom ponudio autentično i promišljeno klupsko iskustvo, jasno se razlikujući od drugih organizatora na sceni. Intiman format, ograničen kapacitet i snažan glazbeni identitet rezultirali su večeri koja nije bila samo još jedan party, već događaj s jasnom idejom i smjerom.
Uz Macea Plexa, publiku su zagrijali i dodatno rasplesali Random Walsh te Pablo Panda b2b Yakka, koji su savršeno uklopili svoje setove u cjelokupni glazbeni koncept večeri.
Nastup Macea Plexa još je jednom potvrdio da je njegov dolazak uvijek obavezna referenca i mjerilo kvalitete, ali i da BSH dosljedno gradi vlastiti put, drugačiji od uobičajenih formata. Ova rasprodana večer u Petom Kupeu ujedno je i jasna najava nove BSH sezone, koja nastavlja njegovati fokus na glazbu, iskustvo i pažljivo odabrane izvođače. Sljedeća velika postaja već je poznata – tradicionalni BSH Open, koji će se 6. ožujka održati na Zagrebačkom velesajmu, gdje će nastupiti Deborah De Luca, jedno od najpoznatijih imena svjetske elektroničke scene. Nakon Macea Plexa, poruka je jasna: BSH i dalje postavlja tempo, a sezona je tek počela.
Ulaznice za spektakl BSH Open i nastup Deborah De Luce mogu se kupiti u sustavu Entrio.hr
Cijelu fotogaleriju sa nastupa Macea Plexa pogledajte ovdje.
Nakon trance titana sprema se party sa prvom palestinskom techno DJ-icom koja je osvojila svjetsku scenu. Sama’ Abdulhadi smatra se “kraljicom palestinske techno scene”.
foto: Shooting like Pablo
Njezina obitelj bila je prognana iz Palestine, ali se 1993. vratila i nastanila u Ramalli gdje je Sama odrastala i gradila svoj identitet unutar kompleksnog okruženja. DJ karijeru započinje 2006., a kasnije se seli u Bejrut gdje otkriva techno i razvija svoj prepoznatljivi stil, spoj mračnog, hipnotičkog berlinskog zvuka i bliskoistočne energije.
Studirala je audio inženjering u Londonu (SAE Institute), radila kao sound designer u Kairu, a globalni proboj donosi joj viralan Boiler Room Ramallah set iz 2018., trenutno jedan od najpoznatijih techno setova s Bliskog istoka. Danas nastupa diljem svijeta od Glastonburyja, Primavere i Fusiona do najjačih klubova Berlina, Pariza i Londona.
Osim što je jedna od najutjecajnijih žena u techno glazbi, Sama je i aktivistica, pokrenula je Union Collective u Ramalli, platformu koja podiže palestinsku kreativnu i glazbenu scenu i daje priliku novoj generaciji producenata i DJ-a.
Uz nju, večer otvaraju i zatvaraju domaće snage, dugogodišnji Future Scope rezident i pouzdani tvorac savršene uvodne atmosfere, Lemon.
Line up-u se pridružuje i jedan od najpoznatijih zagrebačkih techno DJ-a čija energija i stil nikad ne razočaraju, Shipe, a ove noći ima i poseban razlog za slavlje, slavi rođendan, što znači da set možete očekivati još žešći, emotivniji i eksplozivniji nego inače. Večer će zatvoriti međunarodno priznati hrvatski techno izvođač, DJ Jock, potpisan na neke od najboljih etiketa današnjice.
Zgrabi svoj upad putem sustava Entrio i pridruži nam se na još jednom opasno dobrom glazbenom putovanju!
Naše istraživanje provedeno putem web ankete i društvenih mreža pokazalo je gotovo jednoglasno mišljenje publike, a to znači da kultna tvornica papira ne smije ostati prepuštena propadanju. Riječani i gosti žele Harteru natrag.
Iako smo očekivali podršku ideji revitalizacije ovog legendarnog industrijskog kompleksa, nismo očekivali ovakav konsenzus. Prema objedinjenim rezultatima ankete na portalu Klubska Scena te našim Facebook i Instagram kanalima, nevjerojatnih 98% sudionika odgovorilo je potvrdno. Samo 2% smatra da obnova nije potrebna ili imaju drugo mišljenje.
Ove brojke jasno pokazuju da Hartera u kolektivnoj memoriji, ne samo Riječana već i posjetitelja iz cijele regije, i dalje uživa kultni status. Od dana kada je udomljavala jedan od najboljih glazbenih festivala u ovom dijelu Europe, pa do danas kada stoji kao zapušteni spomenik industrijske baštine, potencijal je neupitan. Hartera je bila i dio izložbe “Klubovi jutro poslije” koju smo realizirali u sklopu našeg edukativnog programa Jezgra 2016. u Zagrebu i Splitu.
Publika je svojim glasovima poslala nedvosmislenu poruku Gradu Rijeci – Hartera nije zaboravljena i vrijeme je da se taj prostor ponovno stavi u funkciju kulture, glazbe i druženja. Hoće li gradske vlasti 2026. godine napokon prepoznati ono što 98% ljudi jasno vidi? Ostaje nam za vidjeti, no brojke su neumoljive.
Kako bismo pružili najbolje iskustvo, mi i naši partneri koristimo tehnologije poput kolačića za pohranu i/ili pristup informacijama o uređaju. Pristanak na ove tehnologije omogućit će nama i našim partnerima obradu osobnih podataka kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj stranici i prikazujemo (ne)personalizirane oglase. Nepristanak ili povlačenje privole može negativno utjecati na određene značajke i funkcije.
Kliknite ispod da pristanete na gore navedeno ili napravite detaljne izbore. Vaši će se izbori primijeniti samo na ovu stranicu. Možete promijeniti svoje postavke u bilo kojem trenutku, uključujući povlačenje privole, korištenjem prekidača na Politici kolačića ili klikom na gumb za upravljanje privolom na dnu ekrana.
Functional Uvijek aktivni
The technical storage or access is strictly necessary for the legitimate purpose of enabling the use of a specific service explicitly requested by the subscriber or user, or for the sole purpose of carrying out the transmission of a communication over an electronic communications network.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistics
The technical storage or access that is used exclusively for statistical purposes.The technical storage or access that is used exclusively for anonymous statistical purposes. Without a subpoena, voluntary compliance on the part of your Internet Service Provider, or additional records from a third party, information stored or retrieved for this purpose alone cannot usually be used to identify you.
Marketing
The technical storage or access is required to create user profiles to send advertising, or to track the user on a website or across several websites for similar marketing purposes.