Šibenik se našao među deset najboljih europskih kulturnih destinacija za posjet u 2026. godini prema izboru organizacije European Best Destinations (EBD), koja svake godine objavljuje listu gradova s najizraženijim kulturnim identitetom u Europi.
Prestižna lista “Best European Cultural Destinations 2026” formirana je kroz višefazni proces. U početnoj fazi analizirano je 40 europskih gradova prema mjerljivim kriterijima poput gustoće muzeja, raznolikosti kulturnih institucija i bogatstva cjelogodišnjih kulturnih i festivalskih programa. U uži izbor ušlo je deset gradova koje je potom evaluirao stručni žiri sastavljen od kulturnih profesionalaca, ocjenjujući njihovu povijesnu važnost, suvremenu kreativnost, kvalitetu doživljaja za posjetitelje i međunarodnu relevantnost. U završnoj fazi, 22.093 putnika iz 131 zemlje svijeta glasovalo je o svojoj želji za posjetom u 2026. godini, autentičnosti kulturne atmosfere i ukupnoj kulturnoj privlačnosti, pri čemu su stručne i putničke ocjene jednako vrednovane.
Tako se na vrhu liste našla Nicosia, a među deset odabranih gradova, uz Šibenik, nalaze se još Firenca, Beč, Leuven, Verona, Tomar, Rouen, Oxford i Graz.
Šibenik je na listi zauzeo peto mjesto s ukupnom ocjenom 17,55 od mogućih 20. Stručnjaci su posebno istaknuli rijetku kombinaciju UNESCO-ove baštine i suvremene kulturne revitalizacije, dok su putnici naglasili autentičnu atmosferu grada, festivalski karakter i snažan identitet. Kao ključne točke istaknuti su katedrala sv. Jakova, upisana na UNESCO-ov popis svjetske baštine, te obnovljena tvrđava sv. Mihovila, danas jedno od najatraktivnijih open-air koncertnih mjesta na Jadranu.
Važan dio kulturnog identiteta Šibenika čini i program koji Tvrđava kulture kurira na gradskim tvrđavama, dok ljetni mjeseci donose i festivalsko ljeto na Martinskoj, kao i niz drugih događanja iz alternativne, elektroničke, urbane i nezavisne kulturne sfere tijekom cijele godine. Upravo ta sinergija povijesnih lokacija i suvremenih programa istaknuta je kao jedan od glavnih aduta grada.
Tvrđava sv. Mihovila – foto: Valerio Baranović
Dodatnu vrijednost cijeloj priči daje i šibenska okolica. Na svega 20-ak minuta vožnje nalazi se Tisno i The Garden Resort, u kojem se tijekom ljeta održava niz svjetski priznatih festivala elektroničke glazbe, što cijelo to područje pozicionira kao atraktivnu kulturnu i festivalsku destinaciju.
Kao simbolična uvertira u kulturno snažnu 2026. godinu ističe se i činjenica da je Šibenik u nju ušao uz koncert legendarnog britanskog trip-hop benda Morcheeba, koji je nastupio na dočeku Nove godine.
Elektronička scena često se ponosi etosom zajedništva (PLUR), no nova knjiga Samanthe Parsley, temeljena na šestogodišnjem istraživanju, dokazuje da je industrija i dalje “boys club” u kojem žene moraju raditi dvostruko više za isti rezultat.
Knjiga “Minor Keys: Gender, Inequality and Work in Electronic Music” nije još jedna autobiografija, već dubinska sociološka analiza onoga što autorica naziva “ameliorative work” (rad na ublažavanju). Samantha Parsley, profesorica koja je i sama stala za DJ pult kako bi provela ovo istraživanje, kroz razgovore s 63 umjetnika i umjetnice iz cijelog svijeta razotkriva skrivene mehanizme diskriminacije.
Što je “Ameliorative Work”?
Parsley uvodi ovaj termin kako bi opisala sav onaj dodatni, neplaćeni i emocionalni rad koji žene i rodno nebinarne osobe moraju obavljati, a koji je njihovim muškim kolegama nepoznat. To uključuje:
Stalno dokazivanje tehničke kompetencije (jer se pretpostavlja da “cure ne znaju producirati”).
Upravljanje sigurnošću u nesigurnim klupskim prostorima.
Emocionalni rad na tome da se ne doimaju “teškima” ili “zahtjevnima” u industriji kojom dominiraju muškarci.
Iskustvo iz prve ruke
Posebnu težinu knjizi daje činjenica da autorica nije samo promatrač. Parsley je provela šest godina na terenu, učeći miksati i producirati, te je osnovala platformu “In the Key” koja promovira ženske i rodno nebinarne talente. Njezin zaključak je jasan:
Unatoč većoj vidljivosti žena na line-upovima, strukturalne prepreke i “bro culture” i dalje su duboko ukorijenjeni u temelje scene
TikTok i Instagram posljednjih su tjedana preplavljeni fotografijama i videima iz jednog, naizgled jednostavnijeg vremena. Filteri s psećim ušima, cvjetne krune, stare party fotografije, upečatljive frizure, šminka i outfiti iz noćnih izlazaka ponovno su u fokusu, a uz njih i poruka koja se sve češće ponavlja – “2026 is the new 2016”.
15 godina Klubske Scene u The Bestu uz Ricarda Villalobosa – foto: Robert Kale
Početak nove godine donio je snažan val nostalgije i osjećaj “vratite me natrag”, u razdoblje ranih društvenih mreža, kućnih tuluma, klubova, glazbe i mode koje su obilježile jednu cijelu generaciju.
Prema opisu fenomena koji se krajem 2025. i početkom 2026. proširio društvenim mrežama, riječ je o nostalgiji za vremenom prije pandemije, eksplozije dezinformacija i sveprisutnog AI sadržaja. Mnogi korisnici dijele gdje su bili 2016. i zašto im je ta godina ostala posebno važna, a često se ističe i teza da je to bila jedna od posljednjih “normalnih” godina. Dok još ne znamo hoće li 2026. doista podsjetiti na 2016., idealan je trenutak da se prisjetimo kako je prije deset godina izgledao svijet i domaća elektronička scena.
After u Kalypsu, Sonus festival 2016. – foto: Tonko Mikulandra
Elektronička glazba u svijetu
Godina 2016. bila je na vrhuncu globalnog EDM booma. Elektronička glazba dominirala je festivalima i top ljestvicama, a publika je bila brojnija nego ikad (u tom trenutku). Prema čitateljima DJ Maga, najbolji DJ svijeta bio je Martin Garrix, dok je Resident Advisorovu titulu ponio Dixon, što jasno govorilo o paralelnom postojanju mainstream i underground preferenci. Te godine čak pet hrvatskih klubova našlo se među 100 najboljih klubova na svijetu.
Iako se u svijetu događalo mnogo toga, 2016. je za domaću scenu bila posebno značajna. Te godine smo proslavili 15 godina postojanja, a rođendan je obilježen KS Takeover turnejom koja je krenula 5. prosinca 2015. u osječkom Epicu, a završila 20. srpnja 2016. u makarskom Petru Panu.
Projekt je obuhvatio devet gradova: Osijek, Primošten, Zadar, Vodice, Sisak, Split, Dubrovnik, Čakovec i Makarsku s jasnim ciljem promocije domaćeg glazbenog stvaralaštva, jačanja manjih lokalnih scena i povezivanja DJ-a. U sklopu turneje nastupilo je 80 DJ-a, odsvirano je 63 sata elektroničke glazbe, a partije je posjetilo više od 3500 ljudi. Kulminacija proslave 15 godina Klubske Scene dogodila se na jesen u The Bestu u Zagrebu, uz debitantski nastup Ricarda Villalobosa.
Jedan od najvažnijih trenutaka te godine bilo je i pokretanje nagrade Ambasador. Kako smo tada pisali, nakon godina praćenja i razvoja scene došlo je vrijeme za sljedeći korak – vrednovanje rada njezinih aktera, ne sluteći u koliko veliki i značajni projekt će Ambasador izrasti.
“Želja nam je umjetnicima iz Hrvatske odati priznanja za ostvarenja na polju glazbenog stvaralaštva u posljednjih godinu dana, te također potaknuti mlade urbane ljude da upoznaju ovu kulturu i jednog dana budu njeni sudionici. Elektronička scena na području Hrvatske zaživjela je prije 25 godina i polako je dozrijevala kroz četvrt stoljeća. Pošto je pratimo već više od polovine ovoga puta, smatramo da je došlo vrijeme za nagraditi i vrednovati rad aktera scene koji na njoj djeluju i poklanjaju svoje dane glazbi.“
Godina 2016. donijela je i našu izložbu “Kako izgledaju klubovi jutro poslije”, inspiriranu sličnim projektom viđenim na ADE-u u Amsterdamu. Foto priča prikazala je hrvatske klubove nakon što se ugase reflektori i floor ostane prazan, kroz radove renomiranih fotografa iz dvadesetak ljetnih i zimskih klubova. Izložba je nastala na temeljima nekoliko križišta. Prvenstveno kroz tada novo uspostavljeni edukativni program “Jezgra” koji je izrastao u važnu platformu za povezivanje aktera te bolju komunikaciju i jačanje jedne kulture koju svi zajedno volimo.
Na party frontu, ožujak je obilježila dugo iščekivana premijera Deborah De Luce u Boogaloou. Ultra Europe tada se još održavala na Poljudu, a prvu večer 2016. obilježilo je nevrijeme i otkazivanje programa. U kultnom Barbarella’su plesalo se iste večeri uz Svena Vätha i Solomuna na Movement Croatia festivalu. Jeff Mills predvodio je Moondance festival u prepunoj trogirskoj kuli Kamerlengo, dok se na Sonusu afteriralo do ranih jutarnjih sati uz Ricarda Villalobosa.
Sonus festival 2016. – foto Tonko MikulandraDeborah de Luca @ Boogaloo 2016. – foto: PF PS ProductionMoondance festival 2016. – foto: Tonko MikulandraUltra Europe 2016. – foto: Luka VukovićMovement Croatia – foto: Tonko Mikulandra
Koje su vijesti te godine bile hit?
Posebnu pažnju publike izazvale su i vijesti o renoviranju zagrebačkog tunela Grič, u kojem su najavljeni kulturni događaji, što je ponovno otvorilo pitanje povratka elektroničke glazbe na lokaciju legendarnog Under City Ravea s početka 90-ih. Dok je najveći interes pobudila je i najava povratka partyja u zagrebački The Best, koji je te jeseni ponovno otvorio vrata elektroničkoj glazbi i ugostio poznata imena house i techno scene.
15 godina Klubske Scene u The Bestu uz Ricarda Villalobosa – foto: Robert Kale
Zanimljivi intervjui
Kao i uvijek, godina je donijela niz zapaženih intervjua. Razgovarali smo s Perom FullHouseom o njegovom alter egu Skeptik, Insolate nam je ispričala priču o nastanku novog aliasa, Andrea Ljekaj nam je tada pričao o tome kako gradi karijeru u Berlinu. Velik interes publike izazvali su i razgovori s Adoom, Marulom, F.O.R.M.-om, Marinom Biočićem i drugima.
O 2016. godini moglo bi se pisati još dugo, a sigurno bismo pritom nešto što je nekome posebno drago i propustili. Zato vas pozivamo da zavirite u našu bogatu arhivu i da nam na društvenim mrežama javite po čemu vi najviše pamtite 2016. godinu.
Sonus Croatia festival neće se održati 2026. godine na plaži Zrće na otoku Pagu, potvrđeno je putem službenog newslettera koji započinje porukom: “Ovo nije doviđenja. Vidimo se sljedeće godine“. Organizatori su se pritom zahvalili publici na “kontinuiranoj podršci i strpljenju“.
U objašnjenju razloga otkazivanja ističu kako su problemi s ključnim partnerom na trenutnoj lokaciji doveli do gubitka dvaju važnih festivalskih pozornica. “Zbog problema s kojima se suočio naš ključni partner na trenutnoj lokaciji izgubili smo dva bitna stagea (Noa Beach Club i Noa Big Beach). Kao rezultat toga nismo u mogućnosti pružiti festivalsko iskustvo i koncept koji smo planirali i koji zaslužujete“, stoji u objavi.
Unatoč neplaniranoj pauzi koja će uslijediti ovog ljeta, iz Sonus Croatia tima naglašavaju da se ne radi o kraju festivala, već o pripremi za novo poglavlje. “Okrećemo novu stranicu i već radimo na nečem većem, boljem i uzbudljivijem“, poručuju te dodaju: “Nova lokacija planirana je za 2027. godinu, gdje ćemo imati priliku još više podići iskustvo Sonusa. Iako još nemamo potvrđen datum, možemo obećati da pažljivo oblikujemo sljedeće poglavlje Sonusa.“
Sonus Croatia 2025. u Noa Beach Clubu – foto: Brada Media
Posebno naglašavaju kako Hrvatska ostaje ključan dio identiteta festivala te naslućuju da bi festival mogao ostati na Jadranskoj obali. “Ono što već možemo reći jest sljedeće: Hrvatska ostaje naš duhovni dom. Istražit ćemo više njezine prekrasne obale, a morska sol, zajednica i naš glazbeni etos ostaju naši glavni sastojci.“
U newsletteru ističu da su svjesni kako će ova vijest mnoge razočarati, no pritom naglašavaju da iznimno cijene dugogodišnju podršku svoje festivalske zajednice i nikada je ne uzimaju zdravo za gotovo. “Vaša odanost nam znači sve“, poručuju iz Sonus Croatia tima.
“Što se tiče festivalskih ulaznica za 2027. – čim pronađemo naš novi festivalski dom i datum otvaranja naših vrata, poslat ćemo vam sve najnovije informacije“, zaključuju organizatori uz poruku: “Jedva čekamo da vas sljedeće godine dočekamo u našem novom domu.“
Na ekskluzivnom sjedećem koncertu Kraftwerk će kroz gotovo dva sata predstaviti retrospektivu svog rada i impresivne karijere koja traje više od pet desetljeća. Pulska Arena i jedan od naših najljepših koncertnih prostora tako će usred ljeta ugostiti grupu koja slovi za pionire elektroničke glazbe.
Nakon što su odsvirali brojne koncerte po svijetu, na red je došla i međunarodna turneja koju donose i u Hrvatsku. Kraftwerk u povijesni amfiteatar donosi elektroničku glazbu, računalne animacije i fuziju koncerta i umjetnosti, što njihove nastupe opisuje kao pravi “Gesamtkunstwerk” – potpuno umjetničko djelo.
Kao multimedijalni projekt Kraftwerk je nastao 1970. godine kada su Ralf Huetter i Florian Schneider postavili Kling Klang Studio u njemačkom Düsseldorfu gdje su i producirali sve albume. Do sredine 70-ih grupa je postala međunarodno poznata zbog svog revolucionarnog elektroničkog zvuka. Kraftwerk od tada drži kultni status zahvaljujući stalnom eksperimentiranju s robotikom i raznim tehničkim inovacijama, a njihova futuristička vizija glazbe stvorila je soundtrack za 21. stoljeće.
Nastupi uživo oslikavaju uvjerenje Ralfa Huettera, osnivača Kraftwerka, kao i cijelog tima o uzajamnom doprinosu strojeva i ljudi. Sa svojim kompozicijama, inovativnim tehnikama i sintetičkim glasovima utjecali su na mnoštvo žanrova, od electra i hip-hopa, do techna i synth popa. Albumi poput “Autobahn”, “Trans-Europe Express”, “The Man-Machine” ili “Computer World” upisali su ih u glazbenu povijest i označili jednim od najvažnijih bendova.
Istovremeno Kraftwerovom doprinosu svijetu glazbe svjedoči i Grammy za životno djelo, a 2021. grupa je uvrštena i u Rock & Roll Hall Of Fame. “3-D The Catalogue” iz 2017. osvojio je i Grammyja za najbolji album dance/elektroničke glazbe.
Nakon što su Kraftwerkovi 3-D koncerti obišli mjesta kao što su MoMA muzej u New Yorku, Operu u Sydneyju, Tate Modern muzeja u Londonu ili berlinsku Neue National Galerie, vrijeme je za retrospektivu njihovog glazbenog kataloga.
Pulska Arena, možda i najljepši koncertni prostor kojeg ovaj dio Europe ima, bit će savršena lokacija za doživjeti presjek karijere kultnih glazbenika elektroničke glazbe. Ulaznice kreću u prodaju u srijedu od 20 sati kroz sustav Eventim.
U petak, 23. siječnja su u Tvornici dodijeljene nagrade Rock&Off. Čestitke ABOP-u i Chuiju na zasluženim kipićima, no gorak okus ostavlja činjenica da je kategorija elektronike u ovom projektu drugu godinu zaredom “nestala”.
ABOP – Foto: Damir Žižić
Ipak, to brisanje kategorije samo je vrh ledenog brijega u priči o tome kako institucionalna mašinerija pokušava monopolizirati scenu i financijski iscrpiti jedinu stvarnu konkurenciju.
Sarkastično bismo mogli primijetiti da je Rock&Off “tradicionalno” promovirao elektroniku kroz kategoriju Elektro&Off, no ta je tradicija očito prekinuta bez objašnjenja. Je li scena stala? Nije. Je li nekome u interesu da se elektronička glazba gura pod tepih na ovim dodjelama? Čini se da jest. Sve to neodoljivo podsjeća na mračno doba kada je Porin desetljećima ignorirao postojanje elektroničke glazbe, ponašajući se kao da DJ-evi i producenti nisu dio hrvatske kulture.
Nagrada Ambasador: Desetljeće revolta i opstanka
Upravo je taj ignorantski stav institucija bio okidač da portal Klubska Scena 2016. godine, iz čistog revolta pokrene nagradu Ambasador. Nastala je kao prva takva nagrada u Hrvatskoj i regiji, jedina istinski nezavisna platforma koju nisu osnovali glomazni savezi, već entuzijasti, kako bi dali glas onima koje je struka zaboravila. No, sustav ne voli konkurenciju koju ne može kontrolirati.
Ilko Čulić kao prezenter na dodjeli Ambasadora
Iluzija “nezavisnosti” i brutalna realnost brojki
Dok se Rock&Off i slični projekti kite epitetom “nezavisnih novinarskih nagrada“, iza njih stoji ista ona mašinerija glazbenih udruga i saveza koja drma industrijom. Koliko je ta “nezavisnost” stvarna, najbolje govore potezi povučeni prije pet godina.
Kada su shvatili da Ambasador raste i da ga ne mogu prisvojiti, sustav je osnovao vlastitu nagradu za elektroničku glazbu (Elector). Koincidencija ili ne, u istom tom trenutku Ambasadoru su “slučajno” blokiranasredstva na gotovo svim javnim natječajima na kojima sjede članovi istih tih udruga.
Brojke ne lažu i one su sramotne za kulturnu politiku ove zemlje:
Dok se “njihovom” projektu (Electoru) godišnje slijeva budžet od 25.000 do 30.000 eura, Ambasador, projekt koji ove godine slavi 10 godina postojanja i koji je izgradio temelje priznavanja scene preživljava s mrvicama od 4.000 eura.
To nije tržišna utakmica. To je institucionalno nasilje s ciljem gašenja onih koji ne pjevaju kako oni sviraju. Tek posljednje dvije godine nakon žalbi i isteka mandata članovima povjerenstava Ministarstvo kulture i medija RH prepoznaje ponovno Ambasador kao projekt od značaja, ali i dalje sa puno manjim iznosima nego sličnim projektima pokrenutih od strane “sustava”.
Cura i Dečko izveli su pjesmu “Na nogama” 2023. u Boogaloo na dodjeli nagrade Ambasador
“Na nogama za nula kuna”
Unatoč tom nesrazmjeru, Ambasador je opstao. Opstao je jer ga ne pokreće novac saveza, već strast zajednice. Kako je svojevremeno sjajno poentirao portal Ravno do dna u svom osvrtu na jednu od dodjela: Ambasador je realiziran “na nogama za nula kuna“, na pogon čistog entuzijazma, što je energija koju niti jedan institucionalni budžet ne može kupiti.
Ove godine Ambasador slavi velikih 10 godina. To je pobjeda Davida protiv Golijata. I dok oni s 30.000 eura i dalje traže legitimitet nazivajući se “nezavisnima”, mi ćemo svoj legitimitet i dalje crpiti tamo jedino gdje je bitno, na plesnom podiju, među ljudima koji znaju razliku između kupljenog PR-a i iskrene podrške sceni.
Čestitke ABOP-u i Chuiju što su se probili kroz sustav, a mi nastavljamo dalje s budžetom ili bez njega, tamo gdje elektronika nije “Off”, nego je u fokusu!
Upravljajte svojom privatnošću
Kako bismo pružili najbolje iskustvo, mi i naši partneri koristimo tehnologije poput kolačića za pohranu i/ili pristup informacijama o uređaju. Pristanak na ove tehnologije omogućit će nama i našim partnerima obradu osobnih podataka kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj stranici i prikazujemo (ne)personalizirane oglase. Nepristanak ili povlačenje privole može negativno utjecati na određene značajke i funkcije.
Kliknite ispod da pristanete na gore navedeno ili napravite detaljne izbore. Vaši će se izbori primijeniti samo na ovu stranicu. Možete promijeniti svoje postavke u bilo kojem trenutku, uključujući povlačenje privole, korištenjem prekidača na Politici kolačića ili klikom na gumb za upravljanje privolom na dnu ekrana.
Functional Uvijek aktivni
The technical storage or access is strictly necessary for the legitimate purpose of enabling the use of a specific service explicitly requested by the subscriber or user, or for the sole purpose of carrying out the transmission of a communication over an electronic communications network.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistics
The technical storage or access that is used exclusively for statistical purposes.The technical storage or access that is used exclusively for anonymous statistical purposes. Without a subpoena, voluntary compliance on the part of your Internet Service Provider, or additional records from a third party, information stored or retrieved for this purpose alone cannot usually be used to identify you.
Marketing
The technical storage or access is required to create user profiles to send advertising, or to track the user on a website or across several websites for similar marketing purposes.
