Kultura brige o sebi: Kako preživjeti pomicanje sata na ljetno računanje vremena

I dok će se dio ekipe šaliti na račun “kraće noći”, tijelo će vrlo brzo podsjetiti da ta promjena nije baš bezazlena. Već danas mnogi osjećaju lagani umor, sporiji fokus i onaj poznati osjećaj da jednostavno nismo sinkronizirani sami sa sobom. Trebat će nekoliko dana da se uhvati novi ritam, ali s duljim danima i više svjetla ipak sve dolazi lakše jer je proljeće konačno stiglo.

Iako se pomicanje sata desetljećima opravdavalo uštedom energije, danas se sve češće postavlja pitanje ima li ono uopće smisla. Kako navodi Telegram.hr, istraživanja – uključujući i ona koja ističe Europski parlament – pokazuju da su uštede električne energije gotovo zanemarive. Moderni način života, uz široku upotrebu klimatizacije i učinkovite rasvjete, uvelike je smanjio potencijalne koristi ove prakse. S druge strane, sve je više upozorenja da promjena vremena može imati negativan utjecaj na zdravlje, posebno kod osjetljivijih skupina. Poremećaj cirkadijalnog ritma može dovesti do problema sa spavanjem, povećanog stresa i slabije koncentracije, a u prvim danima nakon promjene bilježi se i veći rizik od nesreća i zdravstvenih tegoba.

Zašto briga o sebi nije luksuz, nego nužan dio svakodnevice

Razlog zašto nas ova promjena pogađa leži u našem unutarnjem satu koji ne prati uvijek nagle vanjske promjene. Kako ističe Zadovoljna.hr, pomicanje sata unaprijed djeluje poput blagog “jet laga” jer tijelo mora funkcionirati kao da je ranije nego što zapravo jest. Razina hormona sna nije usklađena, mozak kasni za novim vremenom, a rezultat su umor, razdražljivost i pad energije. Čak i jedna noć s manje sna može se osjetiti kroz cijeli tjedan, posebno ako se već balansira između izlazaka, posla i svakodnevnih obaveza.

Kultura brige o sebi: Proljetni dani kao odgovor na umor od noćnog života

Dobra stvar je da se tijelo ipak relativno brzo prilagođava, najčešće unutar nekoliko dana. U tom periodu pomažu male, jednostavne navike: raniji odlazak na spavanje, izlaganje jutarnjem svjetlu, umjeren unos kofeina i lagana dnevna aktivnost. Jednako je važno usporiti večernji tempo, smanjiti vrijeme pred ekranima i dati tijelu signal da je vrijeme za odmor. Ako zatreba, kratko dnevno drijemanje može pomoći, ali bez pretjerivanja.

Možda najvažnije od svega ne očekivati od sebe maksimum odmah. Ako se osjećate sporije nego inače, to je normalna reakcija na promjenu. Jer iako smo izgubili jedan sat, dobili smo nešto što itekako mijenja atmosferu svakodnevnice kroz dulje dane, više svjetla i osjećaj da ljetna sezona ponovno počinje.

*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske