„Inspiracija za obradu pjesme bila je Elizabeta Toplek, poznatija pod nadimkom Teta Liza koja je prepoznatljivim glasom i emotivnom interpretacijom pjevala ovu kao i stotine drugih pjesama iz svoga Međimurja.“, rekao je Boris Harfman, solist Ansambla LADO koji je, uz Hrvoja Crnića Boxera, autor albuma 2.0 Memorabilium.
Elizabeta Toplek bila je pjevačica međimurskih narodnih pjesama, u izvornom obliku znanih pod nazivom međimurska popevka. Poznata pod nadimkom Teta Liza, Izdala je tri glazbena albuma. Onaj snimljen u suradnji s Ansamblom LADO "Teta Liza i LADO" iz 2007. dobio je tri Porina: za nabolji album folklorne glazbe, najbolju folklornu pjesmu i najbolju izvedbu folklorne glazbe. Ova nezaboravna heroina etno glazbe preminula je 12. kolovoza 2017. godine u Prelogu.
U spoju tradicijske i elektroničke glazbe, u pjesmi do izražaja dolazi emotivna vokalna izvedba Ladove solistice Vlatke Hlišć.
„U suradnji s Borisom Harfmanom i Hrvojem Crnićem, LADO ovim projektom tradicijsku glazbu predstavlja na posve drugačiji način u odnosu na svoj uobičajeni repertoar. Želja nam je aktivnije uključiti LADO u suvremenu kulturnu, klupsku i alternativnu glazbenu scenu te novoj publici približiti hrvatsku glazbenu baštinu. Nadamo se da će publika ubrzo moći uživati u live izvedbama LADO Electra.“, rekao je Krunoslav Šokac, umjetnički voditelj Ansambla LADO.
„Dolinom se… (Song for Elizabeth)“ jedna je od ukupno 26 pjesama s dvostrukog nosača zvuka LADO Electro 2.0 Memorabilium u izdanju Aquarius Recordsa.
Ove godine u planu su izdanja četiri EP-a, sudjelovanje na tri V.A. kompilacije i pet novih singlova. Nastupao je u diljem Srbije, a potom i po Hrvatskoj i Kolumbiji, a uskoro planira i puno širu turneju. Evo što nam je ovaj producent i DJ rekao o svom djelovanju tijekom karantene.
Kakav ti je bio glazbeni put prije korone, što se promjenilo zadnjih mjesec dana od dolaska virusa i kako si na umjetničkom polju provodio ove dane u karanteni tj. što si promjenio?
– Na mene ovaj karantin nije nešto previše utjecao iskren da budem uzimajući u obzir da sam još prije tri do četiri godine razvio određenu disciplinu te cijelo slobodno vrijeme svakako provodim u studiju radeći muziku, praveći sample pack-ove, miksajući itd. Ono što mi je karantin doneo jeste samo više slobodnog vremena da radim ono što sam oduvijek radio. Od 2016. godine kada sam počeo sa ovim projektom želio sam se ozbiljno posvetiti ovome i stvoriti priliku da u nekom trenutku mogu živjeti od muzike te na tome radim vrlo predano i imam utisak da je, makar na mene, ovaj karantin isto tako utjecao da se posvetim malo networkingu i uspostavljanju novih kontakata što sa izdavačima tako i sa kolegama širom svijeta. A šta se promjenilo, pa ugojio sam se malo i mačka je sretna što provodim više vremena kod kuće, sve ostalo je isto.
Kakva misliš da je budućnost scene nakon ublažavanja mjera sa socijalnim distancama i što ćeš raditi do povratka clubbinga, festivala, nastupa. Kakvi su tvoji planovi za budućnost?
– Mislim da će, ne samo po pitanju muzike, svijet zauvijek ostati promijenjen. Vjerujem da ce postepeno biti ukidano sve više i više osnovnih ljudskih sloboda pod parolom “to je za vaše dobro” tako da nisam baš nešto optimističan. Sad što se same muzike tiče, mislim da će sve veći fokus biti bačen na streaminge i na taj neki online community što će svakako više spojiti producente sa kolegama, DJevima, publikom itd. Što se tiče planova, mislim da ću se posvetiti ozbiljnom redizajnu stila koji radim jer mislim da će poslije ovog karantina postati još teže probiti se te smatram da je neophodno prilagoditi zvuk za nijansu široj masi. Nikakva drasticča promjena se neće dogoditi svakako ali opet dovoljna da se Arxiva zvuk malo proširi, nadam se. Prvi korak ka tome je bio posljednji EP koji je izašao za kuću “Parallel Depth” iz Španjolske pod imenom “Reminiscing Void” i sudjelovanje na kompilaciji “Habitat” kuće “Modular Carnage Recordings” iz UKa. Također su u planu nastupi koji su prethodno bili otkazani zbog čitave situacije. Radi se na tome da gostujem u Italiji, Sloveniji, Nizozemskoj i za malo dalje u budućnost Španjolska, UK pa cemo vec videti kako ide sve…
Što misliš o online platformama koje su pokrenute diljem svijeta i u nas. Možeš li izdvojiti neke koje su te impresionirale?
– Huh, po tom pitanju sam bas knjiški moljac ahahha. Trudim se da što je manje moguće pratim trendove jer smatram da su to samo distrakcije i prosto oduzimaju vrijeme koje obično preferiram iskoristiti u studiu. Ono što sam doduše uspio uhvatiti je velika dobrotvorna manifestacija koju su organizirali u UK-u za skupljanje priloga za njihovu zdravstvenu organizaciju tako sto su radili live streaminge iz cijelog svijeta tijekom 24 sata. E sad ne znam da li se to računa ali eto, to mi se bas svidilo.
Možeš li čitateljima preporučiti neke knjige koje valja pročitati u ovo doba (glazbene ili općenite) ili filmove ili tutoriale za produkciju koje valja pogledati…
– Hm, mislim da je pravi trenutak da se čita psihologija, filozofija, bilo koja knjiga o budizmu, samospoznaji jer je realno trenutak idealan za meditaciju, razmišljanje, duboku introspekciju. Preporučio bih definitivo Jungovo delo “Psihološki tipovi”. Također bi predložio bilo koji snimak od Terence McKenna, ali najvise slijedeci “Terence Mckenna – The Truth About The Ego”.
Koju traku bi postavio kao soundtrack svijeta i vrtia je na loopu zauvijek?
#SAMOYAKKO TV novi je projekt temeljen na video podcast formatu, a usmjeren je na domaću, regionalnu i svjetsku elektroničku glazbenu scenu.
Foto Dino Ninković
DJing, produkcija, tips & tricks, savjeti oko promocije, gostovanja DJa, diskusije o klubovima, najave partya, samo su neke od tema o kojima će Yakka govoriti iz svoje perspektive i vlastitog iskustva. U uvodnoj epizodi kratko komentira o čemu će biti riječ te poziva publiku i kolege sa scene da slobodno poprate i uključe se u diskusije.
Prisjetimo se, Yakka je proglašen hrvatskim DJ-em godine na dodjeli Ambasador 2018, a za aktualnu dodjelu priznanja za 2019. je nominiran u nekoliko kategorija – house DJ godine, remix godine (Detour – Bez Tebe Yakka Breakbeat Remix), vizualno rješenje godine (MYUZ je u Klubu), najbolja nova klubska večer (MYUZ). Sa preko 100 nastupa u 2019. definitivno je jedan od naših najtraženijih house DJa, a kroz svoj podcast sigurno će otkriti mnogo zanimljivosti iz svog iskustva.
Već otprije Modem i Freemental festivali psy trance glazbe objavili su da se odgađaju za 2021. Mnogi organizatori muku muče sa povratom sredstava jer bi velikoj većini to mogao značiti kraj budući da su već dobar dio tog novca uložili u marketing i pripreme.
We Love Sound Open Air na Jarunu također je objavio da odgađa party do 2021. Na prvom mjestu svima je sigurnost i zdravlje posjetitelja, a buduće mjere neće odobravati okupljanja veća o 300 ljudi, tj. max 1000 do kraja ljeta. Svi kupci ulaznica iste mogu iskoristiti 2021. ili tražiti povrat preko weba.
Ultra Europe je također odgođena, a informacije oko povrata sredstava i drugih info dobit će svi kupci na svoju mail adresu.
Velika drama zbivala se oko Exita kojem je prijetio bankrot ukoliko se ne održi. Zbog toga je srpska Vlada odlučila organizatorima ponuditi termin u kolovozu kada bi epidemiološka slika u cijeloj Europi trebala biti izuzetno povoljna.
Također saznajemo da se drugi veliki festival u Srbiji – Lovefest planira održati od 6. do 8. kolovoza.
Prošlog vikenda živnula je klupska scena nakon ukidanja radnog vremena do 23h. Radili su Masters i Funk u Zagrebu, a sezonu je u subotu otvorila i ekipa Delta Sound Ind. u dolini Neretve.
Kako saznajemo bit će zabave bez obzira što nema velikih stranih festivala. Pratite naš kalendar jer bude se klubovi. Hrvatski promotori pripremaju brojne open air partye, partye u klubovima i mini festivale. Više info uskoro.
Članica SDP-ova savjeta za zeleni razvoj Mirela Holy zalaže se za potpunu legalizaciju marihuane, pa i u rekreativne svrhe, a ta tema aktualna je još od samog početka godine kada je prijedlog Zakona trebao ići u javnu raspravu kroz saborsku raspravu.
U turističkom smislu legalizacija konoplje donosi pomicanje neodrživog masovnog sezonalnog obalnog turizma prema održivom cjelogodišnjem turizmu na području cijele Hrvatske, ili barem onih destinacija koje se brendiraju kao kanabis turistička odredišta ističe Holy u nedavno objavljenom intervjuu za Net.hr
Ako bi se SDP-ov prijedlog Zakona o legalizaciji sproveo, smatramo da bi Hrvatska mogla u mjesecima turističkog zatišja organizirati da se prodaja marihuane odobri isključivo na pojedinim otocima u priobalju. Mislimo pri tome na otoke koji su ispred Rijeke, Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika (Npr. Hvar, Brač, Šolta, Rab, Krk, Silba, Zlarin, Prvić, Dugi otok, Ugljan, Pašman, Korčula, Lastovo…).
Ovi ili neki drugi otoci, odnosno općine na otocima bi tako tijekom jeseni, zime i proljeća privlačile veliki broj ljudi zbog ekskluzivne ponude; otvorili bi se novi coffee shopovi, a postojeći bi barovi mogli tražiti dopunu djelatnosti, te bi time uspavani otoci živnuli; pokrenula bi se i ekonomija i zaposlenost kao i potrošnja, a vjerojatno i prekinuo veliki odljev mladih koji se događa posljednjih godina.
U ljetnom periodu prodaja bi se proširila i na unutrašnjost Hrvatske, a smanjila bi se istovremeno na otocima kako bi procvjetao kontinentalni turizam, odnosno onaj dio naše domovine koji ljeti ne može konkurirati obali i otocima.
Holy za Net.hr još ističe:
Benefiti za državni proračun u desetogodišnjoj dinamici mjerili bi se u desecima milijarda eura jer je prijedlog lex cannabisa jedan od najliberalnijih zakona u svijetu čime bi se Hrvatska premetnula u predvodnika ovog nezaustavljivog trenda.
Procjene ekonomskih benefita industrije konoplje u Kanadi i SAD-u računaju se u milijardama dolara, a tijekom korona-krize potražnja za marihuanom se udvostručila pa su nastala uska grla u opskrbi “travom”. Kanada je industriju konoplje tijekom korona-krize stavila na popis prioritetnih djelatnosti pa su trgovine koje prodaju travu ostale otvorene i tijekom “lockdowna”. Razlog tome su istraživanja koja su pokazala kako konzumacija konoplje jača imunitet i tako pomaže ljudima u borbi s virusom.
Kako bismo pružili najbolje iskustvo, mi i naši partneri koristimo tehnologije poput kolačića za pohranu i/ili pristup informacijama o uređaju. Pristanak na ove tehnologije omogućit će nama i našim partnerima obradu osobnih podataka kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj stranici i prikazujemo (ne)personalizirane oglase. Nepristanak ili povlačenje privole može negativno utjecati na određene značajke i funkcije.
Kliknite ispod da pristanete na gore navedeno ili napravite detaljne izbore. Vaši će se izbori primijeniti samo na ovu stranicu. Možete promijeniti svoje postavke u bilo kojem trenutku, uključujući povlačenje privole, korištenjem prekidača na Politici kolačića ili klikom na gumb za upravljanje privolom na dnu ekrana.
Functional Uvijek aktivni
The technical storage or access is strictly necessary for the legitimate purpose of enabling the use of a specific service explicitly requested by the subscriber or user, or for the sole purpose of carrying out the transmission of a communication over an electronic communications network.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistics
The technical storage or access that is used exclusively for statistical purposes.The technical storage or access that is used exclusively for anonymous statistical purposes. Without a subpoena, voluntary compliance on the part of your Internet Service Provider, or additional records from a third party, information stored or retrieved for this purpose alone cannot usually be used to identify you.
Marketing
The technical storage or access is required to create user profiles to send advertising, or to track the user on a website or across several websites for similar marketing purposes.
