Jedan od najpoznatijih elektroničkih podcasta berlinski HÖR, prošle je jeseni krenuo na europsku turneju, a jedna od postaja na kojoj su se zaustavili krajem listopada bio je Beograd. Tom prilikom HÖR je preuzeo Hangar u Luci Beograd gdje je priredio maratonski program.
Asarri b2b Deeda na HÖR on Tour: Belgrade – foto: YouTube screenshot
Headlineri beogradske postaje turneje bili su Klofama, BYØRN i Paralich, dok je berlinska platforma u lineup uključila i niz lokalnih imena – Acor, Assari b2b Deeda, Berlaced, Laccotti i Mylan. Ulogu u kuriranju programa imala je i publika, koja je putem glasanja odabrala dodatna tri izvođača za nastup te večeri, a to su redom bili MICYVID b2b IVV.LMTD, Luka Jevtovića i 5AJAAK.
Ukupno je snimljeno 11 setova tijekom 11 sati programa, a svi nastupi s HÖR-ovog beogradskog gostovanja sada su dostupni za gledanje i slušanje na YouTubeu.
Vrijedi podsjetiti kako je HÖR tijekom prošle godine u svom prepoznatljivom berlinskom studiju, nalik klupskom WC-u, ugostio i niz hrvatskih te regionalnih aktera. Tko je sve gostovao u HÖR-u u proteklih 12 mjeseci možete provjeriti ovdje.
Smještena između Kariba i Amazone, Kolumbija je zemlja bogate prirodne i kulturne povijesti. Njezina glazbena baština jednako je raznolika i poprima mnoge oblike, bilo u šarenoj Pico sound system kulturi Barranquille na sjeveru ili živahnoj techno sceni koja se povezuje s Latinskom Amerikom i šire iz grada Medellína u unutrašnjosti.
Kadrovi iz dokumentarca – Foto: Thevinylfactory.com
Međutim, u užurbanom glavnom gradu Bogoti nalazimo glazbeni dom Kolumbije, mjesto kultura i utjecaja, od afro-kolumbijskih ritmova do prigušene psihodelične gitarske glazbe, koja se njiše uz sve globalniji zvuk cumbije.
Nije tajna da glazbena scena u kolumbijskoj prijestolnici cvjeta, budući da lokalni i međunarodni kolekcionari pretražuju njezine trgovine ploča, a pojavljuju se kolektivi koji se zalažu za socijalnu pravdu i društvene promjene kroz glazbu.
U ovom kratkom filmu, producentica i glazbenica N. Hardem vodi nas kroz izbor gradskih trgovina ploča – uključujući izvanrednu trgovinu cipela i vinila Zapateria Cosmos prije nego što upozna presjek gradskih umjetnika i glazbenika poput DJ Blanka, Matea Rivana, Maria Galeana i ženskog DJ kolektiva Rulos Vinyl Club.
Andrea Ljekaj nakon iznimno uspješne 2025. u kojoj je objavio svoj prvi samostalni album “Terapiya”, a potom godinu okrunio nagradom Ambasador za suradnju sa Svenom Nalisom na EP-ju “Prashina”, novu 2026. godinu započinje u zanimljivom i drugačijem kreativnom kontekstu.
Andrea Ljekaj i Sven Nalis prilikom preuzimanja nagrade Ambasador 2025. – foto: Julien Duval
Nastavljajući istraživati nove umjetničke pravce, Ljekaj se ovoga puta okušao u filmskoj glazbi te potpisuje soundtrack za kratkometražni film “Krsnik“, iza kojeg stoji redatelj Dan Pauletta.
“Krsnik” je fantastična humoristična drama smještena u snoviti svijet istarske mitologije. Kroz susret ekscentričnog narodnog iscjelitelja i izgubljenog mladića, film istražuje podsvijest, strahove i moć osobne transformacije, spajajući nadrealno, mistično i komično u bajkovitu priču o sazrijevanju. Glazba u tom kontekstu ima važnu ulogu u izgradnji atmosfere i emotivnog sloja filma.
Premijera filma je zakazana za 24. siječnja u Puli.
Andrea Ljekaj pritom nije jedini hrvatski producent s elektroničke scene koji se uspješno okušao u filmskoj glazbi. Takvi iskoraci sve su češći, a vrijedi podsjetiti i na DJ Jocka, koji je skladao glazbu za nagrađivani film “Da li ste videli ovu ženu?“, premijerno prikazan prije nekoliko godina na 79. Venecijanskom filmskom festivalu.
Soundtrack filma „Krsnik“, zajedno s pratećim videospotom je izašao na svim digitalnim servisima u izdanju izdavačke kuće i studija ATJE Audio, a montažu spota potpisuje David Zero.
To je intimni listening room kreiran u suradnji s audio inženjerom Devonom Turnbullom i njegovim OJAS sustavom, gdje je fokus potpuno na iskustvu zvuka i muzike.
U prostoru s pažljivo dizajniranim zvučnicima i amplifikacijom, posjetitelji mogu doživjeti meditativne sesije slušanja s odabranim glazbenim selekcijama različitih žanrova od jazza i klasične glazbe do eksperimentalne elektronike.
Listening Room je “sveti prostor” koji slavi ritual slušanja: arhitektura i akustika su prilagođene tako da naglase svaki ton i detalj, a koncept potiče posjetitelje da usporeno, bez distrakcija, zarone u zvuk i tišinu. Instalacija se često održava u ograničenim terminima s unaprijed rezerviranim mjestima, fokusirajući se na intimnu, gotovo ceremonijalnu vezu između slušatelja i glazbe.
OJAS zvučni sustav je brend koji potječe od Devon Turnbulla, audio inženjera i umjetnika, koji stvara high-end audio opremu (zvučnike, pojačala) usmjerenu na postizanje realističnog i prirodnog zvuka, koristeći visoko-učinkovite zvučnike i low-power tube pojačala, temeljem dugogodišnjih eksperimenata u audio undergroundu.
80-ih godina prošlog stoljeća nova generacija piratskih radio postaja eksplodirala je na britanskim FM valovima. Za razliku od svojih prethodnika iz 60-ih, koji su se bavili pomorskim swingom, ovi su pirati emitirali s londonskih imanja i nebodera kako bi stvorili platformu za crnačku glazbu u eri kada ju je legalni radio isključivao, a mainstream glazbena industrija ignorirala.
Rodney P – izvor: Facebook
U igri mačke i miša koja se odvijala na krovovima centra Londona cijelo desetljeće, ovi buntovni DJ-evi koristili su pravne rupe i tehničke trikove kako bi ostali korak ispred provoditelja zakona Ministarstva trgovine i industrije (DTI) koji su imali zadatak da ih sruše. Kako je njihova popularnost rasla, predvodili su kulturni pokret koji je okupio prvu multikulturalnu generaciju Britanije pod zastavom crnačke glazbe i klupske kulture.
Za Rodneyja P., čija karijera repera ne bi bila moguća bez životne snage piratskog radijskog emitiranja, ovaj film također predstavlja alternativnu povijest Britanije 1980-ih – vremena poduzetništva i društvenih previranja – s arhivom i glazbom koja slavi vrlo drugačiju stranu Britanije pod vladavinom “čelične lady” Margaret Thatcher.
Uz intervjue s DJ-evima, vlasnicima postaja i provoditeljima zakona Ministarstva trgovine i industrije – kao i s nekim inženjerima koji su bili tajno oružje u piratskom arsenalu – ovo je neispričana priča o tome kako je najveća britanska generacija piratskih radijskih voditelja zauvijek promijenila zvučnu kulisu moderne Britanije.
Kako bismo dobili jasniju sliku o tome tko su trenutno najslušaniji hrvatski producenti, posegnuli smo za podacima s platforme Viberate i analizirali njihovu prisutnost na najvažnijim digitalnim kanalima tijekom 2025. godine.
U obzir smo uzeli slušanost na Spotifyju, SoundCloudu i YouTubeu, ali i dodatne pokazatelje poput radijskog emitiranja, uspjeha na Beatportu te broja Shazama, koji često otkriva koliko neka pjesma pronalazi put do šire publike.
Statistika je prikupljena putem Viberatea, glazbene stranice za analitiku podataka i promotivne platforme namijenjene izvođačima te profesionalcima iz glazbene industrije. Riječ je o alatu koji omogućuje praćenje izvođača kroz streaming servise, društvene mreže i radijske postaje, a jedan od njegovih osnivača je i slovenski DJ i producent Umek.
Za potrebe ove analize fokusirali smo se isključivo na hrvatske producente te njihove rezultate ostvarene tijekom 2025. godine. Brojke se, ovisno o platformi, kreću u rasponu od stotina tisuća do više milijuna slušanja, što jasno pokazuje koliko je domaća produkcija prisutna na globalnom digitalnom tržištu.
Što nam otkrivaju streaming platforme?
Spotify, SoundCloud i YouTube i dalje su tri ključne platforme kada je riječ o dosegu i slušanosti elektroničke glazbe. Dok Spotifyčesto reflektira navike šire publike i snagu playlista, SoundCloudostaje važan kanal za klupsku i underground scenu, dokYouTubedonosi dodatnu vidljivost kroz video sadržaj i algoritamske preporuke.
U nastavku donosimo pregled producenata koji su se istaknuli kao najslušaniji i najuspješniji na spomenutim platformama, kao i one čija je glazba imala najveći odjek na radijima, Beatportu i Shazamu.
Tri najslušanija hrvatska producenta na Spotifyju u proteklih godinu dana su praktički ista kao i u nekoliko godina unazad. Najslušaniji je Lost Sky s više od 112.7 milijuna streamova i 2.2 milijuna mjesečnih slušatelja. Na drugom mjestu je Matroda s 64.5 milijuna streamova i 1.48 milijuna mjesečnih slušatelja, a na trećem mjestu je San Pacho s preko 26.7 milijuna streamova i 562.3 tisuće mjesečnih slušatelja.
Ostatak ljestvice najslušanijih hrvatskih producenata na Spotifyju izgleda ovako:
4. Dallerium s 12.2 milijuna streamova
5. SwichBlade s 8.8 milijuna streamova
6. Damon Empero s 6.7 milijuna streamova
7. aelvis s 6.4 milijuna streamova
8. Cahsew s 4.4 milijuna streamova
9. Alan Krevo s 2.8 milijuna streamova
10. Pushka s 2.2 milijuna streamova
Još vrijedi spomenuti producente poput Dyslma, DNVX-a, Kise, Kvlture, Mike & Mea i Twiiga koji imaju preko milijun streamova na Spotifyju.
Za mnoge ljubitelje elektroničke glazbe SoundCloud je ključna streaming platforma. Najslušaniji hrvatski producent na SoundCloudu je tako Matroda s 3.8 milijuna streamova, a na drugom mjestu ga prati San Pacho s 2.1 milijun streamova, dok je treći Lost Sky s 732.9 tisuća streamova.
Ostatak ljestvice najslušanijih hrvatskih producenata na SoundCloudu izgleda ovako:
4. Cahsew s 673.2 tisuća streamova
5. Kiso s 219.2 tisuća streamova
6. Dekova s 212.9 tisuća streamova
7. Mike & Me s 167.5 tisuća streamova
8. Isse Maraà s 164.6 tisuća streamova
9. Damon Empero s 158.7 tisuća streamova
10. Zvonimir Dusper s 145.3 tisuće streamova
Oko 100 tisuća streamova na SoundCloudu su još imali Andomalix, Blacksoul (PEZNT), Examine, The Monk by the Sea i Vrisak.
Iako je YouTube primarno najveća platforma za dijeljenje videozapisa, on je i dalje važna karika u kontekstu streaminga po pitanju slušanosti kod glazbenika. Tako je u prethodnih 365 dana najslušaniji hrvatski producent na YouTubeu bio Lost Sky s preko 71 milijuna pregleda. San Pacho je na drugom mjestu s 14.9 milijunapregleda, a treći je Matroda s 4.2 milijunapregleda.
Ostatak ljestvice najslušanijih hrvatskih producenata na YouTubeu izgleda ovako:
4. Damon Empero s 4 milijuna pregleda
5. Dallerium s milijun pregleda
6. Egoless s 738.7 tisuće pregleda
7. Marwollo s 144.4 tisuće pregleda
8. Klaada s 119.8 tisuća pregleda
9. Phyter s 117.1 tisuća pregleda
10. Yakka s 115.5 tisuća pregleda
Od hrvatskih producenata koji su premašili brojku od 100 tisuća pregleda u prethodnih godinu dana, ili joj se jako približili su ABOP, Twiig i The Monk by the Sea.
foto: Christian Wiediger
Shazam
Kada ne znamo koja traka svira na partyju ili festivalu, Shazam često doskoči u pomoć. Publika je glazbu hrvatskih producenata često “shazamirala”, a u tome na prvom mjestu prednjači San Pacho s 16.9 tisuća “shazamiranja”. Na drugom mjestu je Lost Sky čije trake je publika “shazamirala” 13.7 tisuća puta. Treći je pak Vrisak s 4.9 tisuće “shazamiranja”. Dok su odmah iza njega Petar Dundov i Matroda s po 4 tisuće “shazamova”.
Najviše radijskih sviranja u proteklih dvanaest mjeseci je imao Mystic čija se glazba emitirala 14.6 tisuća puta u 51 državi diljem svijeta. Na drugom mjestu je San Pacho s 13.7 tisuća emitiranja u 47 država, a top 3 po broju “airplayjova” zaokružuje Matroda s 11.8 tisuća emitiranja u 61 različitoj državi.
Ostatak ljestvice najemitiranijih hrvatskih producenata na radiju izgleda ovako:
4. Dust 2 Dust s 8.3 tisuća emitiranja
5. Wess s 6.1 tisuća emitiranja
6. Dallerium s 4 tisuće emitiranja
7. Kids From The Sky s 3.8 tisuća emitiranja
8. Groovetastic s 3.1 tisuća emitiranja
9. Vanillaz s 3 tisuće emitiranja
10. Petar Dundov s 2.3 tisuće emitiranja
foto: Miguel Alcântara
Beatport
Listu najuspješnijih hrvatskih producenata na Beatportu u 2025. dobivamo kroz tkz. “track performance points” koji nastaju zbrojem traka Beatport Top #100 ljestvici, ukupnim brojem dana na Beatport Top #100 ljestvici, brojem objavljenih traka na Beatportu u godini te Beatport ranku.
Uzevši u obzir navedene parametre najuspješniji hrvatski producent na Beatportu je Matroda s 27.3 tisuća performance pointsa. Na drugom mjestu u stopu ga prati San Pacho s 25 tisuća performance pointsa, dok je treći Omega Drive s 1.4 tisuća performance pointsa.
Ostatak ljestvice najuspješnijih hrvatskih producenata na Beatportu izgleda ovako:
4. Cashew s 977.4 track performance pointsa
5. Tom Bug s 338.9 track performance pointsa
6. Phyter s 305.2 track performance pointsa
7. DJ Ogi s 250.7 track performance pointsa
8. Funky Destination s 222.4 track performance pointsa
9. Petar Dundov s 176.7 track performance pointsa
10. Below Bangkok s 151.6 track performance pointsa
Izrazito uspješnu godinu na Beatportu su imali još i Cortex Thrill, Damir Pushkar, Insolte, Peznt, Mellow Men i drugi.
Ova analiza streaming platforma obuhvatila je isključivo statistike hrvatskih producenata, dok u danima koji slijede donosimo proširenu analizu koja će uključiti i regionalnu scenu.
Upravljajte svojom privatnošću
Kako bismo pružili najbolje iskustvo, mi i naši partneri koristimo tehnologije poput kolačića za pohranu i/ili pristup informacijama o uređaju. Pristanak na ove tehnologije omogućit će nama i našim partnerima obradu osobnih podataka kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj stranici i prikazujemo (ne)personalizirane oglase. Nepristanak ili povlačenje privole može negativno utjecati na određene značajke i funkcije.
Kliknite ispod da pristanete na gore navedeno ili napravite detaljne izbore. Vaši će se izbori primijeniti samo na ovu stranicu. Možete promijeniti svoje postavke u bilo kojem trenutku, uključujući povlačenje privole, korištenjem prekidača na Politici kolačića ili klikom na gumb za upravljanje privolom na dnu ekrana.
Functional Uvijek aktivni
The technical storage or access is strictly necessary for the legitimate purpose of enabling the use of a specific service explicitly requested by the subscriber or user, or for the sole purpose of carrying out the transmission of a communication over an electronic communications network.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistics
The technical storage or access that is used exclusively for statistical purposes.The technical storage or access that is used exclusively for anonymous statistical purposes. Without a subpoena, voluntary compliance on the part of your Internet Service Provider, or additional records from a third party, information stored or retrieved for this purpose alone cannot usually be used to identify you.
Marketing
The technical storage or access is required to create user profiles to send advertising, or to track the user on a website or across several websites for similar marketing purposes.
