Legendarna mančesterska The Haçienda otvorila je vrata svoje arhive da objavi 51 miks s nastupa nekih od najvećih ikona elektroničke scene. Među snimkama su setovi Armanda Van Heldena, Carla Craiga, DJ Paulette, Louieja Vege, Rogera Sancheza, Todda Terryja i Frankieja Knucklesa.
foto: Peter J Walsh / BBC / Owl films
Snimke, koje datiraju od 1987. do 2025. godine, uključuju 11 setova snimljenih u samom klubu te 40 snimki s The Haçienda događanja nakon zatvaranja kluba 1997. godine.
Među njima vrijedi izdvojiti setove: Davida Moralesa iz 1992., Frankieja Knucklesa iz 1994. te Armanda Van Heldena iz 1995. godine. Ovi miksevi pružaju jedinstveni uvid u zlatno doba jednog od najutjecajnijih klubova elektroničke glazbe.
Ni nakon zatvaranja kluba, duh The Haçienda nije prestao živjeti. Tako da iz arhive možemo poslušati i nastup Marshalla Jeffersona s The Haçienda događaja u Albert Hallu 2013. ili pak set Rogera Sancheza s The Haçienda Returns u Manchesteru 2023.
51 miks iz arhive The Haçiende možete istražiti i poslušati na Apple Musicu.
Pod umjetničkim imenom Svebor na domaćoj se sceni pojavio 27-godišnji Svebor Mihael Jelić, Zagrepčanin koji je širu publiku prvi put zaintrigirao još 2019. godine kada je njegov debitantski film “Zagrebački Ekvinocij“, snimljen s osamnaest godina i bez budžeta, postao najgledaniji hrvatski film te ga je kritika svrstala među najbolje domaće naslove te godine.
foto: Leonarda Vrćek
Nakon uspjeha u filmu odlazi u Beč na studij režije kod Michaela Hanekea, gdje se istovremeno sve više okreće glazbi. Ondje počinje razvijati izraz koji ga danas definira: spoj električne violine, live loopinga i drum ‘n’ bass/techno ritmova. “Stvaranje glazbe na licu mjesta” tako predstavlja ono što radi:“Cilj mi je što veći dio zvuka snimiti i obraditi pred publikom, tako da svaki put ispadne drugačije i novo, a mene taj stres i napetost oko same izvedbe drži na rubu.“
Klasičnu violinu svira od osme godine, a počeo ju je spajati s elektronikom kada je u Beču odlučio od sviranja na ulici uštedjeti za kupovanje kombija kojeg je htio konvertirati u kamper. “Već godinama sam htio kupit kombi i unutra napravit stan. Puno sam putovao, uvijek low budget, i to mi je bio san”, kaže. Shvatio je da bi sviranjem na ulici mogao uštedjeti dovoljno, ali i da će mu trebati barem godina, dvije konstantnog sviranja, pa je znao da mora započeti s nečim novim jer bi “naprosto poludio“ ako bi satima svirao violinu. Ideja o looperu bila je prvi korak.
Krenuo je s malim looperom i malim zvučnikom, zatim većim looperom i većim zvučnikom, a na kraju je kupio najkompleksniji looper na tržištu. Igrao se s njim godinu dana, naučio programirati kako bi mu mogao “povećati” mogućnosti, no taman kad je došao do kraja tog procesa, shvatio je da mora nositi laptop i svirati kroz Ableton Live. Taj korak približio ga je pravom elektronskom zvuku, a fascinacija kako od violine dobiti lude tonove, synthove i padove vodila ga je dalje. Počeo je učiti finger drummat, svirati keyboard, igrati se sa semplanjem i snimanjem predmeta oko sebe koje zatim obrađuje u glazbene elemente.
Kada se preselio nazad u Zagreb i završio sa svojim drugim dugometražnim filmom “Frka”, zaključio je da je kucnuo pravi čas. Odlučio se maknuti iz filma zbog lošeg iskustva rada s nekim ljudima i usmjeriti svu svoju energiju u glazbu: umjetnost u kojoj ima puno veći osjećaj kontrole nad svojim životom i svojom kreacijom. Nastupao je od Melina i Spunka do kafića i turističkih objekata na moru, no i kroz to iskustvo shvatio je da zapravo želi pisati svoju glazbu, izdati svoje pjesme i polako se više otkriti javnosti, pronaći svoju publiku i imati koncerte te nastupati na festivalima.
foto: Mara Prpić
To mu je bio bitan trenutak jer je shvatio da više ne želi svirati obrade, nego stvarati i izvoditi vlastite stvari. Tako započinje rad na svom debitantskom albumu “LOOP“, koji će ugledati svjetlo dana u siječnju sljedeće godine. Cilj albuma bio je pretočiti stil sviranja koji je razvio na ulici u autorske pjesme: spoj violine, beatova, loop tehnika, build upova, dropova, mirnijih i emotivnijih solaža te puno improvizacije. “LOOP” je zamišljen kao “dancy” album, glazba na koju publika može plesati, ali istovremeno i promatrati proces stvaranja glazbe pred sobom.
“Bilo mi je iznimno zabavno raditi na tom albumu i jako se veselim skorašnjem izlasku albuma. Dva singla su već vani, novi singl će ići svaka dva tjedna, a ubacit ću i dva-tri covera koji su mi stvarno dragi, prvi je Bella Ciao i izlazi uskoro!“, otkriva nam mladi zagrebački umjetnik..
“Blue Beginning” prvi je singl s albuma i jedini takav koji je dug, miran, nježan i emotivan. “To je ta strana violine i live loopinga koju jednog dana kanim puno više istražiti, a sada samo pokazujem ljudima da postoji”, objašnjava Svebor.
“Purple Drop” uspostavlja zvuk koji će dominirati ostatkom albuma. Najviše voli svirati na 160 BPM, na jasan techno 4/4 beat i u nekom trenutku prebaciti na d’n’b ili obratno. Ova stvar je omaž satima provedenim svirajući na ulicama Beča, najčešće u podzemnoj: jak ritam, nagle promjene, pomalo “frantic” energija i nada da će se skupiti ljudi i da će nastati party. Tu energiju pokušali su prenijeti i u spotu snimanom u Oktogonu u Zagrebu.
Na pitanje kako publika reagira kada vidi spoj violine, loopinga i elektroničke glazbe, Svebor odgovara: “Već sada ljudi reagiraju dosta dobro na spoj violine i beata, imam osjećaj da je to način na koji me većina percipira, ali ja se i donekle želim odvojiti od najobičnijeg “sviranja violine na beat” jer toga ima puno, a meni to uglavnom uvijek zvuči loše, najviše jer imam osjećaj da se jako čuje da se violina “nadodaje” na zvuk koji postoji i nije stvoren za nju“, zato se kaže trudi baviti samim zvukom i kreirati vlastite elektroničke beatove koji imaju smisla, a zatim u sintezi daju neki novi, posebni zvuk: “To je moj glavni cilj: s violinom i kroz violinu pružiti elektroničkoj, ali i široj glazbenoj sceni nešto što ih istovremeno fascinira, ali i tjera na ples.“
Za kraj našeg kratkog razgovora, Svebor je otkrio da ćemo ga vidjeti na malim ekranima, budući da se ranije ove godine “poprilično hirovito” prijavio na Supertalent. Njegova audicijska emisija, u kojoj izvodi live looping performance, bit će prikazana ove nedjelje u 20 sati i 15 minuta na Novoj TV.
Underground d.o.o. danas slovi kao jedan od najaktivnijih i najpristupačnijih kolektiva domaće scene, no njihov put krenuo je daleko skromnije kroz ekološke akcije, tajne lokacije i spontanu želju da oko sebe okupe ljude koji žive za glazbu. Od prve godine do danas izgradili su zajednicu koja raste s njima, pleše uz njih i podržava svaki njihov korak.
Underground d.o.o. prilikom preuzimanja nagrade Ambasador 2024. – foto: Enora Paola
Prošlogodišnja nagrada Ambasador bila je velika čast za Underground d.o.o., ali Pusmus iz kolektiva ističe da je njihova prava snaga zapravo publika. “Naši rejveri su ti koji su nam dali vjetar u leđa”. Od samih početaka 2021., kada su tek započeli kao nepopularna i alternativna scena, rejveri su ih pratili u svim (ne)prilikama, suočavali se s izazovima i plesom do jutra motivirali da kolektiv raste. Upravo ta prisutnost i angažman publike predstavljaju najveće priznanje i pokretačku snagu kolektiva.
Ova godina, kaže, prošla je “kao ringišpil” jer je svaki event donosio novu dozu adrenalina, a odnosi unutar tima postajali su sve čvršći. Uz niz “đuskica” diljem Hrvatske gradila se i jedna nova, sve povezanija zajednica. “Uvijek nastojimo putem slike i tona prenijeti rejverima, ali i šire, našu ljubav prema technu i kulturi za koju živimo. Naravno, s vremenom se umor nakupi jer svaka scena ima svoje uspone i padove, ali i dalje dajemo svaki atom energije da očuvamo ono što nam je sveto.“
Ljetos su se ponovno vratili na Terminal V Croatia festival u Tisnom, gdje su pokrili četiri DJ slota, rasplesali više stageova i odradili vlastiti boat party. Posebno im je ostao u sjećanju trenutak kada su ugostili Francka, koji je dodatno začinio atmosferu.
“Uvijek tragamo za novim iskustvima, pa je suradnja s ljudima koji dolaze izvana i obogaćuju našu scenu i više nego inspirativna. Biti dio tog projekta i festivala za nas je istinsko zadovoljstvo. Sve u svemu – bilo je nezaboravno i nadamo se da ćemo se sljedeće godine ponovno vidjeti u Tisnom“, ističe nam Pusmus.
Suradnje su im važan dio rasta – Ka’Osz, Mental, Techno Workout i ostali kolektivi proširili su im vidike i otvorili potpuno nove kombinacije zvuka i energije. Uz to su se iskušali i u F2F formatima, intenzivnim i zabavnim za publiku kojoj su ih predstavljali. “Možemo reći da nas svaka kolaboracija povezuje na poseban način – upoznajemo različite pristupe, razmišljanja i načine rada, što nas stalno motivira“, dodaje.
Ekološki pristup ostaje temelj kolektiva, iako ga je, priznaje Pusmus, danas teže provoditi zbog nepredvidivog vremena i rada u klubovima. Ipak, barem jedna stvar ostaje ista: nakon njih prostor ostaje čist. To je vrijednost koju nose od svojih prvih dana, još od akcija koje su nastajale paralelno s tajnim “đuskicama“ i spontanim istraživanjem lokacija po Zagrebu i okolici.
Publika ih već neko vrijeme doživljava kao jedan od najpristupačnijih kolektiva, što je prepoznato i iz samog kolektiva jer oni publiku smatraju svojim najvećim osloncem. “Tko smo mi bez naših rejvera?”, pitaju se često. S godinama su izgradili odnos koji prelazi okvire dancefloora – prijateljski, pristupačan i pun energije. “Na flooru smo svi jednaki i svatko je dobrodošao s istom ljubavlju. Drago nam je što smo uspjeli izgraditi prirodan, prijateljski i zabavan odnos s publikom – i još nam je draže što nam to publika vraća osmijehom i iskrenim supportom“, priča nam Pusmus, uz napomenu da na publiku gledaju gotovo kao na članove obitelji.
Njihov glazbeni identitet kombinira hard techno, acid i trance, a publika se, kaže Pusmus, s vremenom potpuno prilagodila i prihvatila njihov “noviji”, tvrđi zvuk te popratila ritam koji donose. Primjećuju i da se domaća scena sve više otvara prema bržim ritmovima, iako upozorava na novi val trendova – osobito onih s TikToka, ponekad otežavaju održavanje kvalitete i autentičnosti. “Ne želimo prilagođavati rejvere tempu, već ih potaknuti da osjete priču koju prenosimo, najviše kroz zvuk i energiju, i da pronađu ono što im najviše odgovara, bilo sporije ili brže, sve dok šire dobru vibru kroz ples.“
Kad se osvrnu na sve što su postigli, ostaju skromni i prizemljeni. Budućnost grade polako, tiho i uz dozu misterije. Ali od njih definitivno može očekivati nove projekte i suradnje, a možda i iskorak izvan granica Hrvatske. I zato, za kraj Pusmus zaključuje: “Neka se publika i dalje pita što sljedeće godine donosi Underground d.o.o. Stay tuned while dancing.”
Do IX. dodjele nagrade Ambasador brojimo dane, a ona je na rasporedu u srijedu, 19. studenog u zagrebačkom Boogaloou. Ovog tjedna je objavljen i kompletan glazbeno-umjetnički program, a o njemu možete više saznati ovdje.
DJ Jock ponovno se vraća na etiketu Intec, gdje je upravo objavljen njegov novi EP “Acyl Rhythm“. Time višestruko nagrađivani splitski DJ i producent potvrđuje status jednog od najpouzdanijih favorita Carla Coxa, koji njegovo stvaralaštvo redovito promovira u svojim setovima diljem svijeta.
Naslovna traka “Acyl Rhythm” predstavlja visokooktanski techno uradak izgrađen na snažnim bubnjevima, voznim bas linijama i hipnotičkim vokalnim detaljima koji stvaraju psihodeličnu, uranjajuću atmosferu. Vrhunac stiže u raskošnom breakdownu, gdje dominiraju raskriljeni synth padovi prije povratka u neumoljivi groove. Cox ovu traku svira posljednjih šest mjeseci – od Ibize i rezidencije u najvećem svjetskom klubu UNVRS, pa sve do velikih festivala poput Ultra Europea.
Druga traka na EP-ju, “Close Your Eyes“, donosi dozu nostalgije i priziva zlatno doba otvorenih plesnih podija i setova u zoru. U skladu s Jockovim prepoznatljivim potpisom, traka spaja masivne bubnjeve, teške bas dionice i slojevite melodije s izražajnim vokalnim linijama.
S EP-jem “Acyl Rhythm“, DJ Jock još jednom isporučuje izdanje koje savršeno spaja klasičnu i modernu techno energiju, dodatno učvršćujući svoj status među elitom žanra.
Podsjetimo, suradnja splitskog asa i legendardnog Britanca traje deset godina, još od trenutka kada je Jock prvi put uspio “predati” svoju glazbu Coxu, što je ubrzo rezultiralo izdanjima na Intecu.
Austrijske Alpe ovog prosinca postaju pozornica za novi ekskluzivni glazbeni spektakl. A Winter Garden, novo, zimsko izdanje kultnog festivala The Garden, otkriva line up koji će zagrijati atmosferu prvog boutique iskustva u Obertauernu.
foto: [PLACES] Obertauern by Valamar
Od 8. do 12. prosinca, 350 sudionika koji su na vrijeme osigurali ulaznice, uživat će u spoju snježnih krajolika, vrhunskog skijanja i vrhunske glazbe. Line up obećava četiri nezaboravne noći prožete prepoznatljivom Garden energijom.
Program okuplja međunarodne i domaće izvođače, a među najavljenim imenima su: Olive F, Pepi Jogarde, Radio Guesthouse, Nick Colgan, Tom Bug, Ben Colgan, Brother Mark, Chez De Milo, Dave Harvey, Ellie Stokes, Felver, Gerd Janson, Guru Logic, Ilija Rudman, Manta, Peach, Curses i Dragana. Spoj međunarodnih imena i domaćih talenata stvorit će intimnu i gotovo bajkovitu atmosferu, gdje svaki set postaje iskustvo koje se pamti.
Nick Colgan, osnivač brenda, naglašava: “Naš cilj je pružiti iskustvo koje nadilazi samu glazbu. Svaki izvođač unosi dio svog karaktera i energije, stvarajući neponovljivu atmosferu koju morate osjetiti!”
Prvo izdanje ove zimske avanture uključuje pop-up izdanje legendarne Barbarella’s klupske scene, gdje će gosti imati priliku uživati u intimnoj atmosferi, energiji i kreativnosti po kojoj je Garden poznat. Domaći kolektivi Planet Srijeda, Dobar House i Late Checkout preuzet će tri večeri festivala, dok će britanski Love International, dugogodišnji partner Garden tima, zatvoriti događaj.
Posjetitelji, smješteni u hotelu [PLACES] Obertauern by Valamar, uživat će u dnevnim aktivnostima na stazama, šetnjama kroz snijegom prekrivene planine i wellness ponudi, dok će večeri biti rezervirane za glazbene setove. Obertauern je lako dostupan iz Hrvatske i susjednih zemalja, a broj paketa je ograničen – od 125 soba i apartmana, preostalo je tek nekoliko desetaka paketa koji uključuju smještaj, doručak, večeru, pristup wellnessu i glazbeni program.
[PLACES] Obertauern by Valamar[PLACES] Obertauern by Valamar[PLACES] Obertauern by Valamar[PLACES] Obertauern by Valamar
Vrhunski izvođači i brojne uzbudljive aktivnosti pokazuju da je A Winter Garden zaista idealan spoj odlične glazbe, snježne avanture i novog lifestyle iskustva, gdje se jutarnje skijanje i dnevne aktivnosti stapaju s večernjim plesom i intimnim glazbenim iskustvom.
Na hrvatskoj i regionalnoj sceni posljednjih je godina sve izraženija povezanost između elektroničke glazbe, mode i vizualne kulture. Događaji poput Mo:Dema, Sonusa, Dimensionsa, Outlooka, Seasplash Festivala i Exita postali su mnogo više od glazbenih susreta – pretvorili su se u kulturne platforme gdje se oblikuju novi estetski i identitetski jezici. U njihovim outfitima, scenografijama i digitalnim narativima vidi se snažan utjecaj globalne rave evolucije, ali i autentičan regionalni potpis koji spaja underground energiju, lokalnu improvizaciju i globalne modne impulse.
Taj spoj stvarnosti i virtualnog, ritma i stila, sve više utječe i na način na koji se mladi u Hrvatskoj i regiji izražavaju – kroz modu, performans i digitalne medije. Upravo tu počinje priča o evoluciji rave estetike koja je iz podzemnih skladišta stigla na modne piste i u društvene mreže. Od svjetlećih štapića koji su osvjetljavali podzemna skladišta do cvjetnih kruna koje dominiraju Instagram feedovima, rave moda se razvila u globalni stilski fenomen. Ipak, srž rave estetike ostala je nepromijenjena: kreativnost, povezanost i sloboda izražavanja.
Od underground klubova do digitalnih avatara
U posljednjih nekoliko godina, nakon pandemijske tišine, svjedočimo novom valu povratka rave kulture i njezinog utjecaja na modu. Rave stil ponovno zauzima svoje mjesto u visokoj modi i streetwearu, a digitalni prostor i društvene mreže odigrali su ključnu ulogu u toj transformaciji.
Helen Kelen @ Fashion.hr
Nakon 2010-ih, modni trendovi ponovno su se okrenuli prema estetici ranih 2000-ih — razdoblju poznatom po eksperimentiranju s digitalnim motivima, umjetnim tkaninama i izraženom individualnošću. Pandemija je usporila ritam festivala na otvorenom, ali je zato potaknula procvat underground scene u urbanim sredinama. Gradovi poput Los Angelesa i Berlina ponovno su postali središta spontanih, alternativnih okupljanja. Oživjela je kultura skladišnih i lot-raveova, koja podsjeća na originalne korijene pokreta — slobodu, zajedništvo i otpor komercijalizaciji.
Ovaj novi val ne može se razumjeti bez interneta. Dok su ranih 2000-ih mnogi tek otkrivali digitalni svijet, današnja generacija odrasla je s njim. Internet je postao i prostor izražavanja i poligon za identitet, što se direktno odražava u modi. Rave odjeća tako više nije samo outfit za noćni izlazak — ona je digitalna persona, vizualni avatar kroz koji pojedinac komunicira s globalnom zajednicom.
Glazba je također imala ključnu ulogu u ovom revivalu. Nakon ere EDM-a i komercijalnog housea, nove generacije okreću se žanrovima poput hardstylea, breakcorea, drum ‘n ‘bassa i hardcorea. Ovi pravci, nekada marginalni, sada ponovno oblikuju klupsku scenu i vraćaju fokus na energiju, ritam i ekstazu pokreta. Takva glazba utjecala je i na vizualni identitet scene: odjeća postaje slojevita, teksturalna, naglašeno DIY pristupa, s elementima cyber gotha, nu-metala i emo estetike.
foto: Luka Vuković & Shooting like Pablo
Raveri nove generacije kombiniraju mašne, čipku, tamnije tonove i krznene čizme s elementima nostalgije ranih 2000-ih — poput privjesaka iz videoigara, anime motiva ili blještavih dodataka. Riječ je o svojevrsnoj digitalnoj evoluciji — spajanju prošlosti i budućnosti u jedan hibridni identitet koji ne poznaje granice između stvarnog i virtualnog.
Jedan od upečatljivih simbola ovog trenda jest povratak krzna — ne nužno pravog, već onog simboličnog i teksturalnog. Na underground raveovima širom svijeta mogu se vidjeti siluete s krznenim čizmama, rukavicama i kapuljačama, često izrađenima od umjetnih materijala u neonskim bojama. Taj vizualni jezik ima i svoje internetske korijene: fandomovi, cosplay zajednice i viralni TikTok trendovi doprinijeli su normalizaciji i reinterpretaciji “krznene” estetike.
Zanimljivo je kako su i muški influenceri i kreatori sadržaja, često kroz ironiju i parodiju, pridonijeli širenju tih motiva u mainstreamu. Estetika koja je nekad bila marginalizirana ili ismijavana, danas se pojavljuje u modnim kampanjama i visokoj modi, s naglaskom na zabavu, identitet i otpor normama. Popularna kultura, videoigre i animirani svjetovi odigrali su ulogu u ovoj transformaciji, čineći granicu između subkulture i pop-kulture sve tanjom.
Modna industrija odavno crpi inspiraciju iz noćnog života. Povijest mode pokazuje da trendovi često kreću iz podzemlja — od punk pokreta do techno minimalizma — a zatim pronalaze put do piste. Isto se sada događa s rave estetom. Krzno, neonske boje, svjetlucavi materijali i pretjerane siluete postali su ponovno poželjni simboli slobode, hedonizma i buntovništva.
foto: @dito_bravo
U kolekcijama jesen/zima 2022. pojavili su se brojni detalji koji su podsjećali na raver outfite: krzneni rubovi, voluminozne čizme, sjajne teksture i kontrasti boja. Iako su ovi elementi prirodni za hladne sezone, njihova simbolika bila je očita — povratak subkulturne energije na pistu. U kolekcijama proljeće/ljeto 2023. taj se moment dodatno pojačao: sve je više dizajnera eksperimentiralo s prozirnim tkaninama, izrezima i pahuljastim detaljima koji podsjećaju na estetski kod rave scene.
Posebno su zanimljive kolekcije koje kombiniraju streetwear i couture – spoj majica s kapuljačom, bodija i visokih čizama s krznenim detaljima stvorio je novu vrstu siluete. Takvi spojevi govore o dubljem kulturnom pomaku: modna industrija više ne gleda na rave kao na “alternativu”, već kao na izvor autentičnosti i inovacije.
Estetika krzna i teksturalnih materijala pritom se transformirala iz doslovne u apstraktnu. Mnogi dizajneri danas koriste reciklirane ili umjetne materijale koji vizualno oponašaju krzno, ali nose i snažnu ekološku poruku. To je ujedno i simbol šireg pomaka — prema održivosti, ali i prema reinterpretaciji tradicije. Rave je oduvijek bio eksperiment, prostor slobode i pomicanja granica, pa se taj duh nastavlja i u suvremenoj modi.
Burning Man i nova festival estetika
U tom kontekstu, festivali poput Burning Mana, Sonusa, Fusiona ili Dekmantela postali su laboratoriji suvremenog izražavanja. Burning Man, posebno, izrastao je u globalni fenomen na raskrižju umjetnosti, tehnologije i mode. Njegova Black Rock pustinja pretvara se svake godine u živi grad estetike — spoj postapokaliptičnog futurizma, DIY pristupa i spiritualnog eskapizma.
Rave utjecaji na tim događajima vidljivi su kroz kostime, performanse i interaktivne instalacije. Od metalik bodija i cyber pletenica do svjetlećih struktura i skulptura — sve odiše idejom transformacije. Burning Man stil postao je svojevrsni globalni “dress code” za digitalno doba, spoj rave korijena i virtualne estetike Instagrama i TikToka.
foto: Jane Hu / SFGate
Istodobno, brojni brendovi i dizajneri počeli su eksperimentirati s “festival fashion” linijama inspiriranima upravo tim događajima. Outfit koji je nekad bio rezerviran za pustinju Nevade sada se pojavljuje na ulicama Berlina, Barcelone i Zagreba. Taj prijelaz od kratkotrajnog performansa do svakodnevne mode pokazuje koliko je rave kultura danas duboko integrirana u globalni vizualni identitet.
Kultura festivala više nije samo bijeg – ona je postala platforma za samoreprezentaciju i globalni dijalog između tehnologije, ekologije i estetike. Upravo se tu vidi duh nove rave evolucije: sloboda izražavanja više nije ograničena prostorom kluba, već se proteže kroz digitalne i fizičke sfere istovremeno.
Krzno je tako postalo metafora: slojevitost, toplina, tekstura i doživljaj zajedništva. U modnim kolekcijama ono se više ne pojavljuje kao statusni simbol, već kao vizualni znak pripadnosti zajednici koja diše kroz ritam, svjetlo i pokret.
foto: Jason Bean / Reno Gazzete Journal
Kako se rave kultura i moda nastavljaju razvijati, sve više prostora dobiva digitalna kreativnost. AI generirani dizajn, virtualni modni predmeti i NFT kolekcije omogućuju umjetnicima i dizajnerima da eksperimentiraju s materijalima, siluetama i bojama na način koji u fizičkom svijetu često ne bi bio moguć. Jedan od poznatih primjera je Dolce & Gabbana NFT Collezione Genesi (2021.), gdje luksuzni brend kombinira fizičke i digitalne predmete, stvarajući novu dimenziju modnog iskustva. Festival i klub više nisu jedina scena – digitalni svjetovi, metaverzum i društvene mreže postali su nova polja izražavanja, gdje granice između stvarnog i virtualnog postaju fluidne, a zajednice se šire globalno. Rave odjeća tako prelazi funkcionalnost i postaje sredstvo identiteta i komunikacije, osobno i kolektivno iskustvo u isto vrijeme.
Ova rave evolucija pokazuje da se moda i glazba neprestano isprepliću, obnavljaju i vraćaju svojim korijenima. Kao i prije trideset godina, rave ostaje prostor slobode — ali sada u novoj dimenziji, između kluba i ekrana. I zato danas, više nego ikad, vrijedi reći: “tvoja rave odjeća nije samo ono što nosiš – to je ono što jesi.“
U 2021. godini, modni svijet svjedočio je izvanrednoj suradnji između Prade i Richieja Hawtina pod njegovim pseudonimom Plastikman. Avangardni pristup Miuccie Prade i Rafa Simonsa susreo se s Hawtinovim minimalističkim techno zvučnim pejzažima ispunjenim dronovima i eteričnim atmosferama u futurističkom partnerstvu. Plastikman je stvorio dva soundtracka po mjeri, jedan za žensku kolekciju proljeće/ljeto 2021. i drugi za mušku kolekciju jesen/zima 2021., stvarajući impresivnu fuziju mode i glazbe koja pomiče kreativne granice.
LOUIS VUITTON FEAT. DAFT PUNK (2008.),
Godine 2008., Louis Vuitton je napravio smjelu izjavu kojom je inovativno spojio modu i elektroničku glazbu. Bivši kreativni direktor kuće, Marc Jacobs, imao je čast surađivati s legendarnim francuskim duom Daft Punk, koji je stvorio ekskluzivni miks od devet pjesama za predstavljanje kolekcije proljeće/ljeto 2008. Homem-Christo i Bangalter su kreirali kompilaciju koja je istaknula klasični zvuk Daft Punka, uključujući njihovu suradnju s Kanyeom Westom, ‘Stronger’, s namjerno grubljim rubom nego inače kako bi se poboljšala izvedba modela na pisti.
LOUIS VUITTON FEAT. HONEY DIJON (2018.)
Deset godina kasnije, s Kim Jonesom na čelu LV-a, njegovoj staroj prijateljici Honey Dijon povjereno je stvaranje glazbene podloge za kolekciju jesen/zima 2018. Kako bi to postigla, Dijon je stvorila posebnu adaptaciju čikaške house himne ‘Takin’ It Straight’ Cori Josias u suradnji koju je sama umjetnica opisala kao „priliku za dijeljenje underground himni i utjecajne glazbe s globalnom publikom“.
KENZO FEAT. JAMIE XX (2013.)
Pod vodstvom Humberta Leona i Carol Lim, Kenzo je prvi put predstavio svoju liniju jesen/zima 2013. s posebnim gostom za pultom. Jamie xx preuzeo je kontrolu nad zvučnicima tijekom revije, stvarajući 10-minutni miks koji je elemente jazza, groovea, tribala, soula i housea podigao na višu razinu. Bio je to spoj eksperimentalnih i ritmičkih zvukova kroz koji je član xx ostavio svoj trag u nasljeđu brenda.
SAINT LAURENT FEAT. SEBASTIAN (2023.)
Godine 2017., Saint Laurent je, pod kreativnim vodstvom Anthonyja Vaccarella, iznenadio modni svijet suradnjom s majstorom francuskog dodira, SebastiAn-om. Umjetnik Ed Bangera otkrio je u svom pohodu u svijet mode da su njegove godine elektro punka iza njega, riješivši se prekomjerne količine distorzija i naglih rezova po kojima je bio poznat u svakoj od svojih ranijih produkcija. Njegov novi aspekt uključuje duge orkestralne balade sa suptilnim progresivnim elektroničkim dodirima izrađenim posebno za svaku kolekciju, u suradnji koja se produžila tijekom godina i sada uključuje do 14 originalnih djela.
DIOR FEAT. JUSTICE (2009.)
Kris Van Assche, tadašnji umjetnički direktor Dior Hommea, naručio od Justicea da stvori četverodijelnu remasteriranu verziju njihove pjesme ‘Planisphere’ iz 2005. godine. Ova suradnja rezultirala je impresivnim spojem prirodnih elemenata i futurističkih okruženja koja su pratila modele na Dior Homme pisti u ritmu Gaspard Augéa i Xaviera de Rosnaya, koji su im pružili snažan, ali elegantan savoir-faire.
GIVENCHY FEAT. THE MARTINEZ BROTHERS (2015.)
Riccardo Tisci i The Martinez Brothers upoznali su se jedne noći na Ibizi, a ono što je moglo ostati kao jednostavno prijateljstvo, preraslo je u nezaboravnu suradnju. Givenchy je pozvao njujoršku braću da nadgledaju soundtrack za nekoliko kolekcija između 2014. i 2016., s originalnim produkcijama koje su oscilirale između eteričnog i ritmičkog, s naznakama loopiranih trap samplova.
GIVENCHY FEAT.DIXON (2016.)
Za mušku modnu kolekciju 2016./2017., DJ i producent Dixon bio je selektor večeri s miksom tri eksperimentalne pjesme. Mini-miks kojim dominiraju disonance i melodije sintisajzera evocirajući 1980-e, stvarajući kontinuiranu emocionalnu napetost tijekom cijelog putovanja. Njemački umjetnik uspio je pružiti jedinstvenu akustičnu atmosferu koja je savršeno nadopunila Givenchyjevu viziju, spajajući haute couture modu s elektroničkom glazbom na zadivljujući način.
BALMAIN FEAT. GESAFFELSTEIN (2019)
Gesaffelstein je svojim albumom ‘Hyperion’ (2019.) otkrio rođenje nove ere u svojoj misterioznoj priči. Za to je autor udružio snage s Balmainom kako bi ovjekovječio njegovu sliku ikoničnom odjevnom kombinacijom koja je odala počast njegovom nadimku “mračni princ techna”. Dok ga je Olivier Rousteign odjenuo od glave do pete – doslovno – Mike Lévy uzvratio je uslugu brendu ne samo uključivanjem u glazbenu liniju njihovog Balmain Festivala 2019., već i pozirajući u svom zapanjujućem bijelom odijelu, maski i crvenom ogrtaču na velikom finalu showa.
Umbro i MTV udružili su se na novoj liniji inspiriranoj rave kulturom 90-ih (2023.)
Sportski brend i institucija pop kulture surađivali su na jarkim i grafičkim dizajnima inspiriranim britanskim acid house i rave pokretima s kraja 80-ih i početka 90-ih. Nova kolekcija uključuje nogometne dresove s uzorkom šahovnice, vintage majice i majice s grafičkim logotipima MTV-a i Umbra, kape i kopačke s remenčićima, prsluke, trenirke i još mnogo toga. Siluete odjeće su bez spola i prevelike, povezujući se s “vrećastim” stilom klupske, poslovne i ulične odjeće koji je postao popularan u sjevernoj Engleskoj tijekom vrhunca ravea. Prošlog ljeta, Liverpool FC predstavio je svoj novi Nike gostujući dres inspiriran poviješću dance glazbe grada 90-ih.
U novom desetljeću, rave estetika prelazi iz fizičkog prostora u digitalni. Virtualne revije, AI-generirane kolekcije i AR filteri preuzimaju ulogu svjetlosnih efekata s dance floora. Dizajneri poput Marine Serre, Mowalola Ogunlesi i Balenciage redefiniraju pojam „klupskog outfita” — hibridirajući sportsku funkcionalnost s futurističkom melankolijom. Rave je postao globalna metafora za digitalnu povezanost i zajedničku euforiju, bez obzira plešemo li u klubu, studiju ili kroz ekran.
Zanimljivo je da je današnja rave odjeća i spoj prošlosti i odraz modnog svijeta izvan dance glazbe. Moglo bi se provući utabanim stazama velikog festivala i vidjeti posjetitelja zabave u fluorescentnoj mankini majici, drugog u Adidas Samba majicama i nogometnom dresu te skupinu pojedinaca odjevenih kao glumci Scooby-dooa. Temelj zajedništva u dance glazbi i dalje postoji, a svaki pojedinac dolazi kakav jest, tko god bio. Posljedično, današnja plesna scena ne vidi uniformu. Nema propisane odjeće. Samo jedan veliki zahtjev. Dođi. Pleši. Budi.
foto: Shooting like Pablo
Subkultura kao trajna inspiracija
Ono što je nekoć bio bunt, danas je arhetip. Elektronička glazba i dalje oblikuje vizualni identitet generacija — od techno minimalizma i industrial noir estetike do camp-rave ironije TikToka. No iza trenda ostaje ista ideja: moda kao prostor slobode, gdje se tijelo može osloboditi, znoj može biti estetika, a svjetlo identitet.
Kako dublje zaranjamo u digitalni svijet, razvoj koji donosi s aspektima prošlih trendova oblikuje trenutne modne trendove i inspirira vlastite moderne apstrakcije. Krzno je tu da ostane za sada, ali kao i uvijek, trendovi dolaze i prolaze. Vrijeme ide dalje, a s njim i trenutni trendovi. Kamo će nas sljedeće odvesti? Nisam još siguran, ali rave će nam sigurno pokazati svjetlo.
Zaključak: rave kao trajni estetski kod
Rave kultura preživjela je sve – i moralne panike, i institucionalizaciju, i hiperprodukciju trendova. Danas, kad luksuzni brendovi kopiraju estetiku koju su nekoć ignorirali, jasno je da rave nije bio prolazna moda, već globalni dizajnerski jezik. Kao što DJ miksa stare trake s novima, tako i suvremeni dizajneri remiksiraju nasljeđe rejva u nove vizualne identitete. I dok god postoji potreba za zajedništvom i oslobađanjem kroz ritam – rave će imati svoj vizualni kod, na plesnom podiju ili modnoj pisti.
*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
Upravljajte svojom privatnošću
Kako bismo pružili najbolje iskustvo, mi i naši partneri koristimo tehnologije poput kolačića za pohranu i/ili pristup informacijama o uređaju. Pristanak na ove tehnologije omogućit će nama i našim partnerima obradu osobnih podataka kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj stranici i prikazujemo (ne)personalizirane oglase. Nepristanak ili povlačenje privole može negativno utjecati na određene značajke i funkcije.
Kliknite ispod da pristanete na gore navedeno ili napravite detaljne izbore. Vaši će se izbori primijeniti samo na ovu stranicu. Možete promijeniti svoje postavke u bilo kojem trenutku, uključujući povlačenje privole, korištenjem prekidača na Politici kolačića ili klikom na gumb za upravljanje privolom na dnu ekrana.
Functional Uvijek aktivni
The technical storage or access is strictly necessary for the legitimate purpose of enabling the use of a specific service explicitly requested by the subscriber or user, or for the sole purpose of carrying out the transmission of a communication over an electronic communications network.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistics
The technical storage or access that is used exclusively for statistical purposes.The technical storage or access that is used exclusively for anonymous statistical purposes. Without a subpoena, voluntary compliance on the part of your Internet Service Provider, or additional records from a third party, information stored or retrieved for this purpose alone cannot usually be used to identify you.
Marketing
The technical storage or access is required to create user profiles to send advertising, or to track the user on a website or across several websites for similar marketing purposes.
