Tijekom tri dana Muse-X expofesta u Tirani predstavnici festivala, promotori, agenti, menadžeri i glazbenici iz regije i Europe razmjenjivali su iskustva, primjere dobre prakse i pokušali dati odgovore na to kako zajedničkim snagama graditi održivu i povezanu scenu. Među panelistima su bili i predstavnici hrvatske scene.

Amar Fočo i Toni Jurić su sudjelovali u panelu “Without Missing a Beat: The Rapid Rise of Music Festivals in the Balkans“, dok su u panelu “Boutique Festivals: Intimacy, Artistry, and the New Underground” svoja iskustva podijelili Goran Tomašević i Petar Dundov.

Bilo je riječi o razvoju boutique festivala, prekograničnoj suradnji, monetizaciji kreativnosti, obrazovanju publike, ulozi menadžera i agenata, kao i o izazovima koje donose algoritmi i nepravedna raspodjela prihoda od streaminga…

Muse-X je pokazao da regija ima znanje, ideje i volju, ali i da je nužno osigurati više institucionalne podrške, profesionalizacije i međusobne suradnje. U nastavku otkrijte koje smo mi sve panele popratili i što smo na njima zapazili.

Without Missing a Beat: The Rapid Rise of Music Festivals in the Balkans

Uvodni panel je privukao najveći interes, a bio je posvećen rastu broja festivala u regiji. Raspravljalo se o razlozima zbog kojih elektronička glazba dominira festivalskim programima, ulozi publike u širenju žanrova te o tome kako lokalne vlasti mogu dodatno poduprijeti ovu industriju. Posebno je bilo zanimljivo istaknuti kako se balkanski festivali sve više pozicioniraju i kao platforme za afirmaciju regionalnih izvođača, a ne samo kao destinacije za globalne headlinere.

Dotaknulo se i povezivanje aktera iz različitih država kako bi se stvorila jača i otpornija regionalna scena. Iako postoje kulturne, administrativne i jezične barijere, glazba ima moć ujediniti ljude i potaknuti zajedničke projekte. Panelisti su više puta istaknuli da je Balkan neizbrušeni dijamant koji ima veliko bogatstvo i potencijal za razvoj.

Boutique Festivals: Intimacy, Artistry, and the New Underground

Panel o boutique festivalima istaknuo je njihovu sve veću važnost u stvaranju autentičnog i kvalitetnog kulturnog doživljaja. Manji festivali omogućuju jači osjećaj zajedništva, specifičan identitet te fleksibilnost u programiranju i eksperimentiranju s formatima, što ih čini otpornijima na promjene u industriji. Upravo ta osobnost i neposrednost sve više privlače publiku koja traži više od klasičnog festivalskog iskustva.

Ipak, organizatori boutique festivala često se suočavaju s ograničenim resursima, logističkim izazovima i borbom za vidljivost na pretrpanom tržištu. Ključ uspjeha leži u kvalitetnom storytellingu, povezivanju s lokalnom zajednicom i dugoročnim partnerstvima, a ne isključivo u velikim headlinerima. Panel je zaključio kako ovi festivali imaju potencijal postati katalizator kulturnog i ekonomskog razvoja u manje razvijenim regijama.

What Happens After the Funding Runs Out? The Long Game of Music & Arts Projects

Ovaj panel je otvorio goruće pitanje održivosti kulturnih inicijativa nakon što prođe početna faza financijske podrške. Iako su start-up fondovi i javni natječaji često ključni za pokretanje festivala i kulturnih projekata, nedostatak dugoročnog plana i diverzifikacije prihoda može dovesti do stagnacije ili gašenja projekata čim se sredstva iscrpe.

Sudionici su naglasili važnost razvoja poslovnih modela koji uključuju lokalnu zajednicu, stvaraju dodatnu vrijednost kroz edukaciju, turizam ili društveni angažman, i traže održiva partnerstva s privatnim sektorom. Albanija, kao primjer, još nema razvijen ekosustav kulturnih politika i infrastrukture, ali entuzijazam i ideje su prisutni samo ih je potrebno pretvoriti u sustavne strategije za razvoj kulturnog sektora.

Do We Need/Have Managers in the Balkans?

Panel “Do We Need/Have Managers in the Balkans?” stražio je ulogu menadžera u karijerama glazbenika, posebno u kontekstu regije gdje ta funkcija još nije u potpunosti profesionalizirana. Mnogi umjetnici i dalje sve rade sami, uz podršku booking agenta ili promotora, što često vodi do pregorijevanja, lošeg planiranja i nedostatka dugoročnih strategija razvoja karijere.

Diskusija je pokazala da postoji sve veći interes za učenje o menadžmentu, ali i potreba za jačom edukacijom i mentorstvom, kao i jasnijim definiranjem uloga unutar tima. Menadžer ne bi smio biti samo posrednik, već strateški partner koji razumije tržište, gradi brend umjetnika i zna upravljati resursima. Bez profesionalne podrške, teško je konkurirati na međunarodnom tržištu koje traži jasnoću, strukturu i timski rad.

Is Old Music Killing New Music? The Nostalgia Factor

Na ovom panelu otvoreno se raspravljalo o sve izraženijem trendu dominacije stare glazbe na streaming platformama, što otežava plasman i vidljivost novih izdanja. Globalni algoritmi favoriziraju već etablirane kataloge, dok nova glazba često ostaje neotkrivena, osobito ako dolazi iz manjih tržišta poput Albanije ili Hrvatske.

Panelisti su upozorili da se glazbenici sve češće prilagođavaju pravilima platformi kako bi bili algoritamski prepoznatljivi, što može narušiti autentičnost i kreativnost. Kao moguća rješenja predložene su javne kampanje koje promoviraju novu glazbu, veća podrška lokalnih medija, kao i strateško korištenje cover verzija kao ulazne točke za kasniju promociju originalnih djela.

Copyright or Wrong: Ensuring Artists Get Paid

Jedan od završnih panela konferencije dotaknuo se jednog od najvažnijih, ali često zanemarenih pitanja: autorskih prava i pravedne raspodjele prihoda. U mnogim zemljama regije sustavi kolektivne zaštite još uvijek ne funkcioniraju optimalno, a veliki broj autora ni ne zna kako ostvariti svoja prava.

Sudionici su istaknuli kako bez jasnog pravnog okvira, edukacije i transparentnosti, teško možemo govoriti o održivim glazbenim karijerama. Autorska prava ne smiju biti luksuz rezerviran za male elite, već temeljni alat za očuvanje stvaralaštva. Potrebno je osnažiti umjetnike da se educiraju, registriraju i aktivno bore za svoj rad jer stvaranje glazbe mora biti jednako važno kao i njeno izvođenje.

“Balkan je neizbrušeni dijamant”

Muse-X expofest u Tirani je dozakao da Balkan ima snažnu bazu kulturnih radnika, kreativaca, organizatora, promotora i svih ostalih djelatnika iz srodnih grada koji žele mijenjati stvari. Kroz povezivanje, dijeljenje znanja i zajednički rad moguće je izgraditi glazbenu scenu koja neće ovisiti isključivo o entuzijazmu pojedinaca, već će imati sustavnu podršku i održivu strukturu. Muse-X je važan korak naprijed, a prilike za umrežavanje i razmjenu ideja ne smiju stati samo na njemu, nego postati učestala pojava kako bi se omogućio daljnji razvoj regionalne glazbene industrije i scene.

Izvještaj s Muse-X konferencije: Spoj glazbene industrije, umjetnosti i balkanske budućnosti