Austrijske Alpe ovog prosinca postaju pozornica za novi ekskluzivni glazbeni spektakl. A Winter Garden, novo, zimsko izdanje kultnog festivala The Garden, otkriva line up koji će zagrijati atmosferu prvog boutique iskustva u Obertauernu.
foto: [PLACES] Obertauern by Valamar
Od 8. do 12. prosinca, 350 sudionika koji su na vrijeme osigurali ulaznice, uživat će u spoju snježnih krajolika, vrhunskog skijanja i vrhunske glazbe. Line up obećava četiri nezaboravne noći prožete prepoznatljivom Garden energijom.
Program okuplja međunarodne i domaće izvođače, a među najavljenim imenima su: Olive F, Pepi Jogarde, Radio Guesthouse, Nick Colgan, Tom Bug, Ben Colgan, Brother Mark, Chez De Milo, Dave Harvey, Ellie Stokes, Felver, Gerd Janson, Guru Logic, Ilija Rudman, Manta, Peach, Curses i Dragana. Spoj međunarodnih imena i domaćih talenata stvorit će intimnu i gotovo bajkovitu atmosferu, gdje svaki set postaje iskustvo koje se pamti.
Nick Colgan, osnivač brenda, naglašava: “Naš cilj je pružiti iskustvo koje nadilazi samu glazbu. Svaki izvođač unosi dio svog karaktera i energije, stvarajući neponovljivu atmosferu koju morate osjetiti!”
Prvo izdanje ove zimske avanture uključuje pop-up izdanje legendarne Barbarella’s klupske scene, gdje će gosti imati priliku uživati u intimnoj atmosferi, energiji i kreativnosti po kojoj je Garden poznat. Domaći kolektivi Planet Srijeda, Dobar House i Late Checkout preuzet će tri večeri festivala, dok će britanski Love International, dugogodišnji partner Garden tima, zatvoriti događaj.
Posjetitelji, smješteni u hotelu [PLACES] Obertauern by Valamar, uživat će u dnevnim aktivnostima na stazama, šetnjama kroz snijegom prekrivene planine i wellness ponudi, dok će večeri biti rezervirane za glazbene setove. Obertauern je lako dostupan iz Hrvatske i susjednih zemalja, a broj paketa je ograničen – od 125 soba i apartmana, preostalo je tek nekoliko desetaka paketa koji uključuju smještaj, doručak, večeru, pristup wellnessu i glazbeni program.
[PLACES] Obertauern by Valamar[PLACES] Obertauern by Valamar[PLACES] Obertauern by Valamar[PLACES] Obertauern by Valamar
Vrhunski izvođači i brojne uzbudljive aktivnosti pokazuju da je A Winter Garden zaista idealan spoj odlične glazbe, snježne avanture i novog lifestyle iskustva, gdje se jutarnje skijanje i dnevne aktivnosti stapaju s večernjim plesom i intimnim glazbenim iskustvom.
Na hrvatskoj i regionalnoj sceni posljednjih je godina sve izraženija povezanost između elektroničke glazbe, mode i vizualne kulture. Događaji poput Mo:Dema, Sonusa, Dimensionsa, Outlooka, Seasplash Festivala i Exita postali su mnogo više od glazbenih susreta – pretvorili su se u kulturne platforme gdje se oblikuju novi estetski i identitetski jezici. U njihovim outfitima, scenografijama i digitalnim narativima vidi se snažan utjecaj globalne rave evolucije, ali i autentičan regionalni potpis koji spaja underground energiju, lokalnu improvizaciju i globalne modne impulse.
Taj spoj stvarnosti i virtualnog, ritma i stila, sve više utječe i na način na koji se mladi u Hrvatskoj i regiji izražavaju – kroz modu, performans i digitalne medije. Upravo tu počinje priča o evoluciji rave estetike koja je iz podzemnih skladišta stigla na modne piste i u društvene mreže. Od svjetlećih štapića koji su osvjetljavali podzemna skladišta do cvjetnih kruna koje dominiraju Instagram feedovima, rave moda se razvila u globalni stilski fenomen. Ipak, srž rave estetike ostala je nepromijenjena: kreativnost, povezanost i sloboda izražavanja.
Od underground klubova do digitalnih avatara
U posljednjih nekoliko godina, nakon pandemijske tišine, svjedočimo novom valu povratka rave kulture i njezinog utjecaja na modu. Rave stil ponovno zauzima svoje mjesto u visokoj modi i streetwearu, a digitalni prostor i društvene mreže odigrali su ključnu ulogu u toj transformaciji.
Helen Kelen @ Fashion.hr
Nakon 2010-ih, modni trendovi ponovno su se okrenuli prema estetici ranih 2000-ih — razdoblju poznatom po eksperimentiranju s digitalnim motivima, umjetnim tkaninama i izraženom individualnošću. Pandemija je usporila ritam festivala na otvorenom, ali je zato potaknula procvat underground scene u urbanim sredinama. Gradovi poput Los Angelesa i Berlina ponovno su postali središta spontanih, alternativnih okupljanja. Oživjela je kultura skladišnih i lot-raveova, koja podsjeća na originalne korijene pokreta — slobodu, zajedništvo i otpor komercijalizaciji.
Ovaj novi val ne može se razumjeti bez interneta. Dok su ranih 2000-ih mnogi tek otkrivali digitalni svijet, današnja generacija odrasla je s njim. Internet je postao i prostor izražavanja i poligon za identitet, što se direktno odražava u modi. Rave odjeća tako više nije samo outfit za noćni izlazak — ona je digitalna persona, vizualni avatar kroz koji pojedinac komunicira s globalnom zajednicom.
Glazba je također imala ključnu ulogu u ovom revivalu. Nakon ere EDM-a i komercijalnog housea, nove generacije okreću se žanrovima poput hardstylea, breakcorea, drum ‘n ‘bassa i hardcorea. Ovi pravci, nekada marginalni, sada ponovno oblikuju klupsku scenu i vraćaju fokus na energiju, ritam i ekstazu pokreta. Takva glazba utjecala je i na vizualni identitet scene: odjeća postaje slojevita, teksturalna, naglašeno DIY pristupa, s elementima cyber gotha, nu-metala i emo estetike.
foto: Luka Vuković & Shooting like Pablo
Raveri nove generacije kombiniraju mašne, čipku, tamnije tonove i krznene čizme s elementima nostalgije ranih 2000-ih — poput privjesaka iz videoigara, anime motiva ili blještavih dodataka. Riječ je o svojevrsnoj digitalnoj evoluciji — spajanju prošlosti i budućnosti u jedan hibridni identitet koji ne poznaje granice između stvarnog i virtualnog.
Jedan od upečatljivih simbola ovog trenda jest povratak krzna — ne nužno pravog, već onog simboličnog i teksturalnog. Na underground raveovima širom svijeta mogu se vidjeti siluete s krznenim čizmama, rukavicama i kapuljačama, često izrađenima od umjetnih materijala u neonskim bojama. Taj vizualni jezik ima i svoje internetske korijene: fandomovi, cosplay zajednice i viralni TikTok trendovi doprinijeli su normalizaciji i reinterpretaciji “krznene” estetike.
Zanimljivo je kako su i muški influenceri i kreatori sadržaja, često kroz ironiju i parodiju, pridonijeli širenju tih motiva u mainstreamu. Estetika koja je nekad bila marginalizirana ili ismijavana, danas se pojavljuje u modnim kampanjama i visokoj modi, s naglaskom na zabavu, identitet i otpor normama. Popularna kultura, videoigre i animirani svjetovi odigrali su ulogu u ovoj transformaciji, čineći granicu između subkulture i pop-kulture sve tanjom.
Modna industrija odavno crpi inspiraciju iz noćnog života. Povijest mode pokazuje da trendovi često kreću iz podzemlja — od punk pokreta do techno minimalizma — a zatim pronalaze put do piste. Isto se sada događa s rave estetom. Krzno, neonske boje, svjetlucavi materijali i pretjerane siluete postali su ponovno poželjni simboli slobode, hedonizma i buntovništva.
foto: @dito_bravo
U kolekcijama jesen/zima 2022. pojavili su se brojni detalji koji su podsjećali na raver outfite: krzneni rubovi, voluminozne čizme, sjajne teksture i kontrasti boja. Iako su ovi elementi prirodni za hladne sezone, njihova simbolika bila je očita — povratak subkulturne energije na pistu. U kolekcijama proljeće/ljeto 2023. taj se moment dodatno pojačao: sve je više dizajnera eksperimentiralo s prozirnim tkaninama, izrezima i pahuljastim detaljima koji podsjećaju na estetski kod rave scene.
Posebno su zanimljive kolekcije koje kombiniraju streetwear i couture – spoj majica s kapuljačom, bodija i visokih čizama s krznenim detaljima stvorio je novu vrstu siluete. Takvi spojevi govore o dubljem kulturnom pomaku: modna industrija više ne gleda na rave kao na “alternativu”, već kao na izvor autentičnosti i inovacije.
Estetika krzna i teksturalnih materijala pritom se transformirala iz doslovne u apstraktnu. Mnogi dizajneri danas koriste reciklirane ili umjetne materijale koji vizualno oponašaju krzno, ali nose i snažnu ekološku poruku. To je ujedno i simbol šireg pomaka — prema održivosti, ali i prema reinterpretaciji tradicije. Rave je oduvijek bio eksperiment, prostor slobode i pomicanja granica, pa se taj duh nastavlja i u suvremenoj modi.
Burning Man i nova festival estetika
U tom kontekstu, festivali poput Burning Mana, Sonusa, Fusiona ili Dekmantela postali su laboratoriji suvremenog izražavanja. Burning Man, posebno, izrastao je u globalni fenomen na raskrižju umjetnosti, tehnologije i mode. Njegova Black Rock pustinja pretvara se svake godine u živi grad estetike — spoj postapokaliptičnog futurizma, DIY pristupa i spiritualnog eskapizma.
Rave utjecaji na tim događajima vidljivi su kroz kostime, performanse i interaktivne instalacije. Od metalik bodija i cyber pletenica do svjetlećih struktura i skulptura — sve odiše idejom transformacije. Burning Man stil postao je svojevrsni globalni “dress code” za digitalno doba, spoj rave korijena i virtualne estetike Instagrama i TikToka.
foto: Jane Hu / SFGate
Istodobno, brojni brendovi i dizajneri počeli su eksperimentirati s “festival fashion” linijama inspiriranima upravo tim događajima. Outfit koji je nekad bio rezerviran za pustinju Nevade sada se pojavljuje na ulicama Berlina, Barcelone i Zagreba. Taj prijelaz od kratkotrajnog performansa do svakodnevne mode pokazuje koliko je rave kultura danas duboko integrirana u globalni vizualni identitet.
Kultura festivala više nije samo bijeg – ona je postala platforma za samoreprezentaciju i globalni dijalog između tehnologije, ekologije i estetike. Upravo se tu vidi duh nove rave evolucije: sloboda izražavanja više nije ograničena prostorom kluba, već se proteže kroz digitalne i fizičke sfere istovremeno.
Krzno je tako postalo metafora: slojevitost, toplina, tekstura i doživljaj zajedništva. U modnim kolekcijama ono se više ne pojavljuje kao statusni simbol, već kao vizualni znak pripadnosti zajednici koja diše kroz ritam, svjetlo i pokret.
foto: Jason Bean / Reno Gazzete Journal
Kako se rave kultura i moda nastavljaju razvijati, sve više prostora dobiva digitalna kreativnost. AI generirani dizajn, virtualni modni predmeti i NFT kolekcije omogućuju umjetnicima i dizajnerima da eksperimentiraju s materijalima, siluetama i bojama na način koji u fizičkom svijetu često ne bi bio moguć. Jedan od poznatih primjera je Dolce & Gabbana NFT Collezione Genesi (2021.), gdje luksuzni brend kombinira fizičke i digitalne predmete, stvarajući novu dimenziju modnog iskustva. Festival i klub više nisu jedina scena – digitalni svjetovi, metaverzum i društvene mreže postali su nova polja izražavanja, gdje granice između stvarnog i virtualnog postaju fluidne, a zajednice se šire globalno. Rave odjeća tako prelazi funkcionalnost i postaje sredstvo identiteta i komunikacije, osobno i kolektivno iskustvo u isto vrijeme.
Ova rave evolucija pokazuje da se moda i glazba neprestano isprepliću, obnavljaju i vraćaju svojim korijenima. Kao i prije trideset godina, rave ostaje prostor slobode — ali sada u novoj dimenziji, između kluba i ekrana. I zato danas, više nego ikad, vrijedi reći: “tvoja rave odjeća nije samo ono što nosiš – to je ono što jesi.“
U 2021. godini, modni svijet svjedočio je izvanrednoj suradnji između Prade i Richieja Hawtina pod njegovim pseudonimom Plastikman. Avangardni pristup Miuccie Prade i Rafa Simonsa susreo se s Hawtinovim minimalističkim techno zvučnim pejzažima ispunjenim dronovima i eteričnim atmosferama u futurističkom partnerstvu. Plastikman je stvorio dva soundtracka po mjeri, jedan za žensku kolekciju proljeće/ljeto 2021. i drugi za mušku kolekciju jesen/zima 2021., stvarajući impresivnu fuziju mode i glazbe koja pomiče kreativne granice.
LOUIS VUITTON FEAT. DAFT PUNK (2008.),
Godine 2008., Louis Vuitton je napravio smjelu izjavu kojom je inovativno spojio modu i elektroničku glazbu. Bivši kreativni direktor kuće, Marc Jacobs, imao je čast surađivati s legendarnim francuskim duom Daft Punk, koji je stvorio ekskluzivni miks od devet pjesama za predstavljanje kolekcije proljeće/ljeto 2008. Homem-Christo i Bangalter su kreirali kompilaciju koja je istaknula klasični zvuk Daft Punka, uključujući njihovu suradnju s Kanyeom Westom, ‘Stronger’, s namjerno grubljim rubom nego inače kako bi se poboljšala izvedba modela na pisti.
LOUIS VUITTON FEAT. HONEY DIJON (2018.)
Deset godina kasnije, s Kim Jonesom na čelu LV-a, njegovoj staroj prijateljici Honey Dijon povjereno je stvaranje glazbene podloge za kolekciju jesen/zima 2018. Kako bi to postigla, Dijon je stvorila posebnu adaptaciju čikaške house himne ‘Takin’ It Straight’ Cori Josias u suradnji koju je sama umjetnica opisala kao „priliku za dijeljenje underground himni i utjecajne glazbe s globalnom publikom“.
KENZO FEAT. JAMIE XX (2013.)
Pod vodstvom Humberta Leona i Carol Lim, Kenzo je prvi put predstavio svoju liniju jesen/zima 2013. s posebnim gostom za pultom. Jamie xx preuzeo je kontrolu nad zvučnicima tijekom revije, stvarajući 10-minutni miks koji je elemente jazza, groovea, tribala, soula i housea podigao na višu razinu. Bio je to spoj eksperimentalnih i ritmičkih zvukova kroz koji je član xx ostavio svoj trag u nasljeđu brenda.
SAINT LAURENT FEAT. SEBASTIAN (2023.)
Godine 2017., Saint Laurent je, pod kreativnim vodstvom Anthonyja Vaccarella, iznenadio modni svijet suradnjom s majstorom francuskog dodira, SebastiAn-om. Umjetnik Ed Bangera otkrio je u svom pohodu u svijet mode da su njegove godine elektro punka iza njega, riješivši se prekomjerne količine distorzija i naglih rezova po kojima je bio poznat u svakoj od svojih ranijih produkcija. Njegov novi aspekt uključuje duge orkestralne balade sa suptilnim progresivnim elektroničkim dodirima izrađenim posebno za svaku kolekciju, u suradnji koja se produžila tijekom godina i sada uključuje do 14 originalnih djela.
DIOR FEAT. JUSTICE (2009.)
Kris Van Assche, tadašnji umjetnički direktor Dior Hommea, naručio od Justicea da stvori četverodijelnu remasteriranu verziju njihove pjesme ‘Planisphere’ iz 2005. godine. Ova suradnja rezultirala je impresivnim spojem prirodnih elemenata i futurističkih okruženja koja su pratila modele na Dior Homme pisti u ritmu Gaspard Augéa i Xaviera de Rosnaya, koji su im pružili snažan, ali elegantan savoir-faire.
GIVENCHY FEAT. THE MARTINEZ BROTHERS (2015.)
Riccardo Tisci i The Martinez Brothers upoznali su se jedne noći na Ibizi, a ono što je moglo ostati kao jednostavno prijateljstvo, preraslo je u nezaboravnu suradnju. Givenchy je pozvao njujoršku braću da nadgledaju soundtrack za nekoliko kolekcija između 2014. i 2016., s originalnim produkcijama koje su oscilirale između eteričnog i ritmičkog, s naznakama loopiranih trap samplova.
GIVENCHY FEAT.DIXON (2016.)
Za mušku modnu kolekciju 2016./2017., DJ i producent Dixon bio je selektor večeri s miksom tri eksperimentalne pjesme. Mini-miks kojim dominiraju disonance i melodije sintisajzera evocirajući 1980-e, stvarajući kontinuiranu emocionalnu napetost tijekom cijelog putovanja. Njemački umjetnik uspio je pružiti jedinstvenu akustičnu atmosferu koja je savršeno nadopunila Givenchyjevu viziju, spajajući haute couture modu s elektroničkom glazbom na zadivljujući način.
BALMAIN FEAT. GESAFFELSTEIN (2019)
Gesaffelstein je svojim albumom ‘Hyperion’ (2019.) otkrio rođenje nove ere u svojoj misterioznoj priči. Za to je autor udružio snage s Balmainom kako bi ovjekovječio njegovu sliku ikoničnom odjevnom kombinacijom koja je odala počast njegovom nadimku “mračni princ techna”. Dok ga je Olivier Rousteign odjenuo od glave do pete – doslovno – Mike Lévy uzvratio je uslugu brendu ne samo uključivanjem u glazbenu liniju njihovog Balmain Festivala 2019., već i pozirajući u svom zapanjujućem bijelom odijelu, maski i crvenom ogrtaču na velikom finalu showa.
Umbro i MTV udružili su se na novoj liniji inspiriranoj rave kulturom 90-ih (2023.)
Sportski brend i institucija pop kulture surađivali su na jarkim i grafičkim dizajnima inspiriranim britanskim acid house i rave pokretima s kraja 80-ih i početka 90-ih. Nova kolekcija uključuje nogometne dresove s uzorkom šahovnice, vintage majice i majice s grafičkim logotipima MTV-a i Umbra, kape i kopačke s remenčićima, prsluke, trenirke i još mnogo toga. Siluete odjeće su bez spola i prevelike, povezujući se s “vrećastim” stilom klupske, poslovne i ulične odjeće koji je postao popularan u sjevernoj Engleskoj tijekom vrhunca ravea. Prošlog ljeta, Liverpool FC predstavio je svoj novi Nike gostujući dres inspiriran poviješću dance glazbe grada 90-ih.
U novom desetljeću, rave estetika prelazi iz fizičkog prostora u digitalni. Virtualne revije, AI-generirane kolekcije i AR filteri preuzimaju ulogu svjetlosnih efekata s dance floora. Dizajneri poput Marine Serre, Mowalola Ogunlesi i Balenciage redefiniraju pojam „klupskog outfita” — hibridirajući sportsku funkcionalnost s futurističkom melankolijom. Rave je postao globalna metafora za digitalnu povezanost i zajedničku euforiju, bez obzira plešemo li u klubu, studiju ili kroz ekran.
Zanimljivo je da je današnja rave odjeća i spoj prošlosti i odraz modnog svijeta izvan dance glazbe. Moglo bi se provući utabanim stazama velikog festivala i vidjeti posjetitelja zabave u fluorescentnoj mankini majici, drugog u Adidas Samba majicama i nogometnom dresu te skupinu pojedinaca odjevenih kao glumci Scooby-dooa. Temelj zajedništva u dance glazbi i dalje postoji, a svaki pojedinac dolazi kakav jest, tko god bio. Posljedično, današnja plesna scena ne vidi uniformu. Nema propisane odjeće. Samo jedan veliki zahtjev. Dođi. Pleši. Budi.
foto: Shooting like Pablo
Subkultura kao trajna inspiracija
Ono što je nekoć bio bunt, danas je arhetip. Elektronička glazba i dalje oblikuje vizualni identitet generacija — od techno minimalizma i industrial noir estetike do camp-rave ironije TikToka. No iza trenda ostaje ista ideja: moda kao prostor slobode, gdje se tijelo može osloboditi, znoj može biti estetika, a svjetlo identitet.
Kako dublje zaranjamo u digitalni svijet, razvoj koji donosi s aspektima prošlih trendova oblikuje trenutne modne trendove i inspirira vlastite moderne apstrakcije. Krzno je tu da ostane za sada, ali kao i uvijek, trendovi dolaze i prolaze. Vrijeme ide dalje, a s njim i trenutni trendovi. Kamo će nas sljedeće odvesti? Nisam još siguran, ali rave će nam sigurno pokazati svjetlo.
Zaključak: rave kao trajni estetski kod
Rave kultura preživjela je sve – i moralne panike, i institucionalizaciju, i hiperprodukciju trendova. Danas, kad luksuzni brendovi kopiraju estetiku koju su nekoć ignorirali, jasno je da rave nije bio prolazna moda, već globalni dizajnerski jezik. Kao što DJ miksa stare trake s novima, tako i suvremeni dizajneri remiksiraju nasljeđe rejva u nove vizualne identitete. I dok god postoji potreba za zajedništvom i oslobađanjem kroz ritam – rave će imati svoj vizualni kod, na plesnom podiju ili modnoj pisti.
*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
Nekad su rejvovi živjeli u tami podruma, gdje je svjetlo dolazilo samo iz stroboskopa, a dekoracija se svodila na improvizirane kablove i pokoju zastavu s logom kolektiva. Danas, jedan scroll po Instagramu dovoljan je da shvatiš: scena se pretvorila u vizualni spektakl. Laseri, 3D mapping, LED instalacije, arhitektura koja diše s beatom: sve to postalo je dio jezika kojim se današnji rejv komunicira.
Untold festival 2024.
Za početak, podijelit ću s vama izjavu Tamare, organizatorice party brenda pod nazivom Elektrotechnika, kakav je njezin stav oko vizualno-umjetničkog pristupa eventima.
“Moje osobne preference su uvijek bile da je glazba samo dio eventa. Od prvog dana svaki moj event imao je fokus na izgled jer sam ja jednostavno takva. Ponavljajući koncept istog prostora s minimalnim promjenama po meni ubija “zabavnost” te ne pridonosi iskustvu, a ako krećem sama od sebe, neću doći opet tamo gdje sam već vidjela kako to sve izgleda, neovisno kakva je glazba. Ali isto tako mislim da je to jako individualno – postoje ljudi kojima ništa osim glazbe nije u fokusu, a postojimo i mi kojima je glazba samo dio cijele priče.” – Tamara Vranješ, Electrotechnika
I dok su jedni oduševljeni time što je svaki event sve više umjetničko djelo, drugi tvrde da se u toj formi izgubila suština. Mene osobno oduševljava kad vidim da netko uloži trud u vizualni identitet, ali opet ne mislim da to mora biti grandiozno. Bitno je da je iskreno, da ima svoj potpis. U Atlantidi, na primjer, radimo osnovnu formu art produkcije samostalno uz povremenu asistenciju naše ekipe. Možda ne s tisućama eura, ali s idejom koja ima dušu. I to je po meni važnije od količine piksela.
Art produkcija kao produžetak zvuka
Dobra art produkcija ne služi da zaslijepi, nego da produbi iskustvo. Scenografija, VJ-ing, vizualni efekti, pa i sama arhitektura prostora oblikuju način na koji doživljavamo zvuk. To je alkemija između tehnike i emocije, svjetla i ritma, prostora i tijela.
Neki eventi to dovedu do razine rituala. Burning Man, primjerice, nije samo festival nego i galerija pod otvorenim nebom. Instalacije poput The Temple ili Serpent Mother (Burning Man Journal, 2023) nisu tamo radi “vibe-a” za fotke, nego zato što simbolički označavaju određene točke okupljanja, katarze i zajedništva. Zanimljivo, i tamo art nije samo stvar organizatora – posjetitelji sami donose i grade skulpture, svjetlosne strukture i interaktivne objekte. Umjetnost postaje participativna, ne samo promatrana.
“Kvalitetana produkcija je ona koja je ostavila wow efekt na posjetitelja eventa. Produkcija treba usko pratiti sami design i art koncept cijelog eventa i biti u skladu s porukom i brendingom koju organizator želi poslati. Nije uopće bitno da li je veliko ili maleno – bitno je da prenosi vibe i poruku. Uređenje prostora je jedan od čimbenika kojim se klasificira i ciljana publika, produkcija je uski dio toga. Ponekad production value može stvarno biti ogroman ali isprazan, bez “jačine i snage” pa bez obzira na velicinu ne ostavi dojam koji ce mozda ostaviti nesto sto je maleno ali sa snažnom porukom.” – Tamara Vranješ, Electrotechnika
Time Warp (Njemačka): industrijska preciznost i arhitektura zvuka
Ako postoji festival koji se ponaša kao inženjerski laboratorij, to je Time Warp. Njihova scenografija nije “ukras” već arhitektura zvuka. Ogromne LED konstrukcije, heksagonalni oblici inspirirani prirodom i precizno programirano svjetlo stvaraju osjećaj kao da si u živom organizmu (designboom, 2025).
Svaki laser ima svrhu, svaki reflektor ima ritam. Publika postaje dio svjetlosne koreografije. Usporedbe radi, We Love Sound radi suprotno: koristi stvarne prostore Zagreba kao platno. Jarun, bivša Hala koju smo svi obožavali ili sadašnji Peti Kupe postaju organski dio događaja. Manje arhitekture, više atmosfere.
“Art produkcija je taj faktor X. Nije nužan ali zaokružuje priču. Ovisi o lokaciji i glazbi. Za mene nema bolje od brutalističke arhitekture i pravog techna… ali po to moram ići malo dalje. Doma oskudjevamo s party lokacijama, brzo dosadi jedno te isto, tu art odradi svoje i transformira već svima poznati prostor u neku novu priču, osvježi, zabavi i ima značaj. Ponekad glazba i sound ne učine svoje, ali uz dobar dekor ispadne interesantna večer. Uvijek se stavljam na mjesto posjetitelja i stvaram ozračje koje bi meni odgovaralo u tom trenutku. U većini slučajeva nakon iscrpnih montaža dođem na event provjeriti kako to u “stvarnosti” izgleda, otkrivam što sam mogla bolje učiniti i upijam doživljaj posjetitelja. Taj osjećaj je ono zbog čega uvijek dajem svoj apsolutni maksimum.” – Gana Elez, We Love Sound
Coachella odavno nije samo festival. To je globalni “lookbook” generacije koja živi online. Njihove art instalacije nisu slučajne i svaka je pažljivo konstruirana za trenutak objave (Billboard, 2024). Ogromni svemirski baloni, futurističke kule i kaleidoskopski totemi stvaraju osjećaj kao da si u interaktivnom open air muzeju. Ali cijena te magije je visoka: Coachellin godišnji produkcijski budžet prelazi 100 milijuna dolara, a karte su zbog toga skočile do granice luksuza (The Festivals UK, 2024).
Awakenings (Nizozemska) — kad tehnologija postane emocija
Awakenings je sinonim za tehničku savršenost. Njihovi stagevi izgledaju kao svjetlosne katedrale. Vizuali se programiraju kao partiture: svaki kadar svjetla prati beat, svaka zraka ima dramaturgiju. To je produkcija koja stvara trans, ali i produkcija koja je savršeno kontrolirana.
Gubi li se u takvom pristupu onaj istinski osjećaj spontanosti kada sve sjedne na svoje mjesto ili tehnologija pridonosi tom iskustvu?
“Postoji razlika između eventa, partyja i rejva. Prihvatila sam to kroz godine i tako pristupam zadatku. Svatko od nas ima izbor gdje će ići, što će slušati i među kojom ekipom. Za osude i prigovore nebi trebalo biti mjesta, pogotovo ne na našoj maloj sceni. Iza svakog događaja postoji složenija priča.” – Gana Elez, We Love Sound
Burning Man (SAD): kad umjetnost postane filozofija
Burning Man nije festival, nego ideja. U pustinji Nevade svaka instalacija, svaka konstrukcija ima svoj životni ciklus: napravi se, proživi i na kraju spali. To je totalni DIY spektakl u kojem su svi sudionici istovremeno i umjetnici. Umjetnost nije naručena, ona je rođena iz zajednice (VICE, 2023).
“Kad se atmosfera gradi iznutra – iz energije ljudi, ritma i zajedničkog trenutka – možeš stvoriti događaj koji izgleda monumentalno, a osjeća se intimno. To je balans između forme i duše, između strukture i spontanosti. Najbolji eventi su upravo oni koji uspiju zadržati taj osjećaj bliskosti, čak i kad postanu veliki.” – Monika Milas, vizualna umjetnica
I dok Coachella gradi vizualni kapital, Burning Man gradi simbolički. Mi na Atlantidi radimo art produkciju sami. Možda nije savršena, ali ima dušu. I to se osjeti. To je osobni potpis, nešto što se ne može kupiti. Sve se radi ručno, bez sponzora, s ljubavlju i trunkom ludosti. Dekoracije koje rade članovi ekipe nisu samo scenografija, nego produžetak njihove energije.
Ako postoji festival koji izgleda kao bajka to je onda neupitno Tomorrowland. Svaka godina ima temu, svaka bina priču, svaka projekcija naraciju. Sve je koreografirano do zadnje sekunde. To je impresivno, ali i pomalo dehumanizirano – posjetitelj više nije dio scene, nego lik u predstavi. Produkcija Tomorrowlanda postala je vlastiti žanr – spoj filmskog set dizajna, kazališta i tehnologije (Resident Advisor, 2024).
No, s tom razinom grandioznosti dolazi i cijena: ulaznice su u deset godina poskupile gotovo 70%, upravo zbog inflacije spektakla (The Festivals UK, 2024). Je li to realan put prema naprijed i koliko će dugo trebati da stigne do naših krajeva, ako nije već ovdje?
“Dobar art ne zahtjeva nužno veliki budžet, ali opet što je to veliko? I što je to svjetski trend? Treba li tome težiti? Mi jedva pokrijemo fee, let i smještaj za gosta (izvođača) a kamoli art produkciju. Sretnica sam da imam priliku surađivati s većim organizacijama pa se tako mogu i šire izraziti, ali kod nas se takve priče mogu nabrojati na prste jedne ruke. Šteta, jer realno, naša obala je domaćin mnogih svjetskih festivala i “trendova” pa s time ima i prostora za naše kreativne timove.”
Međutim, 2025. je stigao događaj koji može biti i opomena: main stage je izgorjela svega dva dana prije dana otvaranja. I kako sada spasiti stvar kada je najprepoznatljiviji simbol festivala uništen?
Otprilike 75 % konstrukcije uništeno je u požaru (uz sreću da nije bilo ozlijeđenih) i u roku manje od 48 sati organizatori su dignuli novu pozornicu uz pomoć dijelova turneje Metallice.
To je bio trenutak koji pokazuje: da, produkcija može biti ranjiva, ali i – ako postoji volja – može se i spasiti. I meni osobno to unosi neku vrstu nade. Ako najveći mogu poskliznuti i opet pokazati da žive za iskustvo, možda i mi možemo više. Ali, isto tako, pokazuje da takva grandioznost nosi ogromnu odgovornost.
Danas, mladi sve češće biraju evente po tome koliko “izgledaju”, a ne nužno kako “zvuče”. To ne govorim s podcjenjivanjem, nego s razumijevanjem. U doba vizualne kulture, rejv mora biti iskustvo i nešto što se može zabilježiti, podijeliti, tagirati. Afterlife, primjerice, gradi cijeli identitet na mističnim, gotovo kinematografskim vizualima. Ogromni LED krugovi koji se pomiču, hologramske figure, apstraktni simboli – sve to čini da svaki posjetitelj osjeti da je dio “nečeg većeg”. Iako taj trend preuzima mnoge svjetske pozornice, on se ne pretače na sve razine art produkcije.
“U današnje ludo doba vizualni dio ima sve veću važnost. Tome pripisujem društvene mreže i content koji ljudi traže. Sjećam se kako je to bilo bez društvenih mreža, kada su ljudi sve to upijali samo osobnim proživljavanjem. To me i dovelo do toga gdje sam danas. Sada se malo prilagodim, ali nikada ne odstupam od svojih načela i nekog osobnog pečata.” – Gana Elez, We Love Sound
No, ta potreba za vizualnim spektaklom ima i svoju cijenu. Često i preskupu. Ulaznice za velike festivale poput Tomorrowlanda, Awakeningsa ili samog Time Warpa u posljednjih su deset godina poskupjele više nego dvostruko (TheFestivals.uk, 2024). Naravno, dio toga ide na rast troškova i produkcije, ali jasno je da produkcija sama postaje centralna točka prodaje. Festival više nije “glazbeni događaj”, nego multimedijalni brend.
I tu dolazimo do ključnog pitanja: gdje je granica između umjetničkog izraza i spektakla radi spektakla? Meni je osobno sve to fascinantno, uživam gledati kako se scena razvija, kako tehnologija omogućava da glazba dobije novo lice. Ali s druge strane, kad dođem na takav događaj, često se pitam tko zapravo pleše? Ima li tamo publike koja je došla zbog muzike, ili zbog videa koji će uploadati?
Zato i dalje više cijenim manje, intimnije i klupske događaje, no čini mi se da zbog ovog fenomena upravo ti događaji najviše pate u posljednje vrijeme. Ali o tome ću pisati nekom drugom prilikom.
“Novac može pomoći da sve izgleda veće, sjajnije, preciznije – ali on nikad nije izvor magije. Ono što ljudi pamte nije broj reflektora ni veličina pozornice. Manji eventi često imaju tu iskru – intimnost, prisutnost, osjećaj da je sve nastalo iz ideje, ne iz budžeta. Kad ekipa vjeruje u ono što radi, i kad je emocija stvarna, to se osjeti. A to je, zapravo, najveća vrijednost svake art produkcije – da novac postane alat, a ne smisao.” – Monika Milas, vizualna umjetnica
U Hrvatskoj, taj balans između estetike i autentičnosti po mom mišljenju najbolje drže eventi poput We Love Sounda. We Love Sound iz godine u godinu dokazuje da art produkcija ne mora biti “veća” da bi bila bolja, dovoljno je da ima prepoznatljiv identitet. Njihova kombinacija minimalističkog dizajna, svjetlosnih koncepata i pažljivo odabrane lokacije pokazuje kako lokalni event može imati globalni duh. Također je važno napomenuti da je jedan takav event s vlastitim potpisom i brojnim stresnim situacijama koje se događaju iza kulisa ponekad zahtjevno stvoriti, pogotovo ako nemaš ljubav i motivaciju koje te guraju prema tom uspjehu.
“Ponekad si minutu prije otvaranja ulaza postavljaš pitanje “Što je meni ovo trebalo?”, ali postoji i trenutak pred fajrunt gdje zaključuješ “Kakav provod!” i istog trena zaboraviš ono pitanje s početka večeri! Rizik moraš preuzeti… Iskreno, ne poznajem osobu koja to radi isključivo zbog novca… Mora biti fanatik nekog tipa, inače bi se bavio cajkama i vrtio lakšu lovu.” – Gana Elez, We Love Sound
A tu je i Monika Milas, koja kroz svoj rad balansira između kreativnog izraza i realnih mogućnosti – dokaz da i mala produkcija može imati veliki utjecaj ako ima osobni pečat.
“Vizual postaje sve važniji, to je činjenica – ali ne zato što zamjenjuje glazbu, nego zato što ju nadopunjuje. Danas publika traži iskustvo koje obuhvaća sva osjetila: svjetlo, prostor, pokret, zvuk. Zato više ne razmišljamo o eventu kao o koncertu ili partyju, nego kao o prostoru doživljaja. Vizual ne bi trebao biti dekor, nego produžetak emocije koju glazba stvara. Kad se te dvije stvari spoje iskreno, nastaje čarolija.” – Monika Milas, vizualna umjetnica
Monika je magistra grafike s višegodišnjim iskustvom u području vizualnih umjetnosti, restauracije i kazališne produkcije. Djeluje kao slobodna umjetnica i vlasnica obrta kroz koji realizira projekte koji spajaju umjetnost i suvremene izraze. Kada sam ju pitao o njezinim stavovima i pogledima na hrvatsku art produkciju i njezin odnos sa svjetskim trendovima, ona smatra da će autentičnost uvijek biti ispred svakog nadolazećeg trenda.
“Mislim da će se scena sve više okretati autentičnim iskustvima. Trendovi su važni, ali oni prolaze – dok ono što dolazi iz stvarne potrebe da se izrazi emocija, prostor, zajedništvo, ostaje. Kod nas ima puno ljudi koji rade s dušom, koji se ne pokušavaju uklopiti u svjetski okvir, nego stvaraju vlastiti jezik. Vjerujem da će upravo ta autentičnost, ta ljudska dimenzija, oblikovati budućnost art produkcije u Hrvatskoj.” – Monika Milas, vizualna umjetnica
Gana je za kraj podijelila svoj stav da se u budućnosti nada daljnjem razvoju i budućim prilikama među svim kreativcima koje obuhvaća pojam elektroničke glazbe: “Teško je kod nas išta predviđati po pitanju trendova… Nadam se razvitku, novim mladim umjetnicima koji će nas sve inspirirati, obogatiti mi krug suradnika, osvježiti scenu, pokrenuti neki novi đir! Ja nemam kapaciteta, vremena niti ljudi odraditi sve ponude i upite vezane za art produkciju na našoj sceni. Rado prihvaćam zainteresirane, marljive, kreativne ljude koji žele učiti ili dijeliti znanje u svoj tim!” – Gana Elez, We Love Sound
U konačnici, art produkcija na eventima elektroničke glazbe danas je puno više od “dodatka”. Ona je postala samostalan jezik, alat kojim promotori i umjetnici pričaju priču – bilo da je ona o zajedništvu, introspekciji ili čistom hedonizmu.
Ali ono što uvijek ostaje ključno jest iskrenost. Produkcija može oduševiti, ali samo energija ljudi može ostaviti trag. U doba kada svaki festival teži izgledati bolje na feedu nego u stvarnosti, možda je pravo pitanje:
Je li moguće stvoriti događaj koji izgleda kao spektakl, a osjeća se kao rejv?
*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
Reference
Burning Man Journal (2023). “The Temple and the Art of Participation.”
Archup.net (2025). Nature-Inspired Designs at Time Warp Techno Festival.
DesignBoom (2025). Ice caves, plant cells and hexagons: stage designs of Time Warp.
TheFestivals.uk (2024). UK Festival Ticket Prices Have More Than Doubled in a Decade.
Billboard (2024): How Coachella’s art installations became part of its identity
VICE (2023): Inside the evolving art of Burning Man
Resident Advisor (2024): Tomorrowland’s cinematic production and its cultural impact
Vikend donosi raznovrstan ritam i vrhunska imena elektroničke glazbe diljem Hrvatske. Paranoid London prvi put stiže u Zagreb s beskompromisnim live setom, Mousse T. vraća disco čaroliju u Peti Kupe, a Killa P podiže energiju Mastersa. Uz to, Casabianca Records najavljuje novo poglavlje u Malom Barbarella’su, Boogaloo otvara vrata prvom Sound System Rendezvouzu, dok zadarski Svarog preuzima ekipa Underground d.o.o. Više o vikend programu provjerite detaljnije u nastavku.
Planet srijeda vraća se u petak u moćnom izdanju. Svoj sjajni beskompromisni live set prvi put donosi kultni dvojac Paranoid London, a također premijerno u Zagreb stiže DJ-ica Nevena Stanković. Elektrizirajuću večer u Petom Kupeu začinit će provjereno domaćin Felver. Ulaznice su dostupne u pretprodaji kroz sustav Entrio.
Casabianca u petak u Malom Barbarella’su sprema pre-launch party za Casabianca Records i najavljuje prvo vinilno izdanje koje će uskoro ugledati svjetlo dana. Intimno slavlje će proteći uz Carnera, DJ Bienveillancea, Sashu Zlykha, Bena Colgana i Mimija. Ograničen broj ulaznica (svega 200) naglašava ekskluzivnost događaja koji simbolično otvara novo poglavlje za ovaj projekt.
Drop meets Groove Playaz: Killa P @ Masters, Zagreb
Glazbeni kolektivi Drop i Groove Playaz u petak zajedničkim snagama dovode legendarnog britanskog MC-a u zagrebački Masters. Killa P je bivši član Roll Deep Crewa i autor brojnih klupskih hitova, a poznat je i po tome što je jedan od najenergičnijih live MC-a. Iako je najveći utisak ostavio na grime i dubstep scenu, gotovo da nema tog žanra glazbe kojeg Killa P nije blagoslovio svojim jedinstvenim vokalom. Uz Killa P-a koji će vladati mikrofonom, za DJ pultom će se izmjenjivati DMT, Ela, Groove Playa Zub, Jan Becele i Monosi.
Sound System Rendevouz: KaliKamo, AmpliFyah & Sea Sound Crew @ Boogaloo, Zagreb
Sound System Rendevouz prvo izdanje glazbenih susreta zakazano je za petak u klubu Boogaloo! Bogati glazbeni program, reproduciran na moćnom Seasplash Sound Systemu predvodi koncert KaliKamo, dok će se za ostatak zvučne slike kroz večer pobrinuti: AmpliFyah Music Crew, Systamatic & DUBMX, MMMeniga i Sea Sound Crew! Ovo je prvi put u domaćoj povijesti da je sound system ušao u klub tako velikog kapaciteta, kao što je Boogaloo.
Ljubitelji house i disco glazbe u Zagrebu mogu se pripremiti za jednu od najjačih klupskih noći sezone. Dva zagrebačka klupska favorita – Discoton i Dobar Disco – ponovno udružuju snage u subotu za specijalno izdanje u Petom Kupeu. Suradnja ova dva brenda, čiji su plesni podiji već godinama ispunjeni pozitivnom energijom, grooveom i house ritmovima, ovoga puta dovodi jedno od najvećih imena globalne scene. U Zagreb se nakon dugog vremena vraća legendarni hitmejker Mousse T. Uz headlinera, Peti Kupe dočekuje i berlinskog tastemakera Delfonica te domaću house ikonu Tom Buga. Ulaznice za ovaj disco spektakl mogle bi brzo nestati, stoga ih osigurajte kroz sustav Entrio.
Underground d.o.o @ Svarog, Zadar
Nakon godinu dana, Underground d.o.o se vraća u Zadar gdje će u subotu preuzeti Svarog Bar. Od groova kojeg će servisirati Otto u gorućem warm-upu pa sve do zatvaranja spremite zglobove na ritam bez prestanka. Rikros potajno gradi veselu i brzu playlistu koju nastavlja opasan dvojac Pusmus i Matan koji do sada nikad nisu ostavili rejvere ravnodušnima. Uz brze tranzicije i teške noge stiže Radios koji vam kida preostale ćelije i vraća vas na tvorničke postavke.
Kompletan vikend program partyja diljem Hrvatske i regije možete istražiti u našem kalendaru.
*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
Casabianca u petak, 15 studenog, u Malom Barbarella’su sprema pre-launch party za Casabianca Records i najavljuje prvo vinilno izdanje koje će uskoro ugledati svjetlo dana. Ograničen broj ulaznica (svega 200) naglašava ekskluzivnost događaja koji simbolično otvara novo poglavlje za ovaj projekt.
Carnero je ključna figura zagrebačkog undergrounda, osnivač projekata All/One i Metz Attack te rezident legendarnog Mastersa. Njegov set vješto prelazi između sporijih, atmosferičnih ritmova i brzih, hipnotičnih pokreta, uvijek održavajući plesni podij živim i napetim.
Između Lyona i Berlina živi DJ Bienveillance, strastveni kolekcionar ploča i suosnivač projekata Supertonic Berlin i Platonic. Njegovi setovi spajaju house, electro, synth-pop, dub i tribal teksture, oblikujući fluidna glazbena putovanja koja balansiraju između energije i elegancije.
Ukrajinski DJ, producent i label boss Sasha Zlykh, suosnivač Amanita Gems etikete, poznat je po mračnijim, groovy nijansama minimal, electro i techno zvuka. Njegovi nastupi na Closer Kyiv i Brave! Factory Festivalu donijeli su mu reputaciju jednog od najinovativnijih selektora ukrajinske scene.
Svoj doprinos donosi i Ben Colgan, Englez s hrvatskom adresom, rezident The Gardena i dio nove generacije koja oblikuje regionalni underground. Njegovi setovi isprepliću house, acid i electro s energijom i preciznim grooveom.
Lineup zaključuje Mimi, polovica Casabiance, koji će zaokružiti večer i ispratiti novo poglavlje novog projekta.
Za nadolazeći party, Casabianca udružuje snage s Tripsittersimakoji će tijekom večeri biti prisutni s ciljem podizanja svijesti o sigurnosti u noćnom životu, mentalnom zdravlju i odgovornom pristupu zabavi. Plesni podij bit će tako prostor slobode, ali i odgovornosti – mjesto gdje se svjesnost, zajedništvo i glazba isprepliću u jedno iskustvo.
Objavljene su nominacije za 68. dodjelu Grammy nagrada koja će se održati 1. veljače 2026. u Los Angelesu. Među nominiranima se i ove godine našao hrvatski producent Damjan Blažun, koji je sudjelovao u stvaranju pjesme “With You” nigerijskih glazbenika Davida i Omaha Layja, nominirane u kategoriji “Best African Music Performance”.
foto: @enk.elias
Povodom nove nominacije na društvenim mrežama Damjan je poručio: “Ponosan, zahvalan i počašćen što je ‘With You’ nominirana za Grammy u kategoriji Best African Music Performance! Hvala sjajnom timu! Drugu godinu zaredom – samo naprijed.“
Kad je riječ o elektroničkoj glazbi, konkurencija je ove godine iznimno raznovrsna. U kategoriji najbolja plesna/elektronička pjesma nominirani su Disclosure &Anderson .Paak s “No Cap”, Fred again.., Skepta i PlaqueBoyMax s “Victory Lap”, Kaytranada s “Space Invader”, Skrillex s “Voltage” i Tame Impala s “End of Summer”.
Za titulu najboljeg plesnog/elektroničkog albuma natječu se RÜFÜS DU SOL s “Inhale/Exhale”, FKA twigs s “EUSEXUA”, Fred again.. s “Ten Days” i Skrillex s albumom osebujnog naslova “F-U SKRILLEX YOU THINK UR ANDY WARHOL BUT UR NOT”.
Među nominiranima u kategoriji najboljeg remiksa su Gesaffelstein (remiks Lady Gagine “Abracadabra”), Ron Trent (remiks “A Dream’s a Dream” od Soul II Soul), Chris Lake (remiks “Galvanize” od The Chemical Brothers) i Kaytranada (remiks Mariah Carey pjesme “Don’t Forget About Us”).
Sve nominirane možete provjeriti ovdje, a dobitnici će biti proglašeni 1. veljače na svečanoj ceremoniji.
Upravljajte svojom privatnošću
Kako bismo pružili najbolje iskustvo, mi i naši partneri koristimo tehnologije poput kolačića za pohranu i/ili pristup informacijama o uređaju. Pristanak na ove tehnologije omogućit će nama i našim partnerima obradu osobnih podataka kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj stranici i prikazujemo (ne)personalizirane oglase. Nepristanak ili povlačenje privole može negativno utjecati na određene značajke i funkcije.
Kliknite ispod da pristanete na gore navedeno ili napravite detaljne izbore. Vaši će se izbori primijeniti samo na ovu stranicu. Možete promijeniti svoje postavke u bilo kojem trenutku, uključujući povlačenje privole, korištenjem prekidača na Politici kolačića ili klikom na gumb za upravljanje privolom na dnu ekrana.
Functional Uvijek aktivni
The technical storage or access is strictly necessary for the legitimate purpose of enabling the use of a specific service explicitly requested by the subscriber or user, or for the sole purpose of carrying out the transmission of a communication over an electronic communications network.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistics
The technical storage or access that is used exclusively for statistical purposes.The technical storage or access that is used exclusively for anonymous statistical purposes. Without a subpoena, voluntary compliance on the part of your Internet Service Provider, or additional records from a third party, information stored or retrieved for this purpose alone cannot usually be used to identify you.
Marketing
The technical storage or access is required to create user profiles to send advertising, or to track the user on a website or across several websites for similar marketing purposes.
