Skip to main content

58% pripadnika generacije Z doživljava oštećenje sluha zbog izloženosti glasnoj glazbi

Napisao Redakcija dana . Objavljeno u Lifestyle.

Podaci dobiveni iz ankete provedene na oko 2000 ljudi u dobi od 18 do 28 godina, pokazuju zabrinjavajući trend među mladima koji često posjećuju glazbene festivale, koncerte i noćne klubove, tj. oštećenje sluha povezano s glasnom glazbom.

(ilustracija) – Photo by Laura BC from Burst

Visoka svijest, niska zaštita

Iako 75% ispitanika generacije Z priznaje rizike izloženosti glasnoj glazbi, poput tinitusa i privremenog gubitka sluha, samo 35% je reklo da planira nositi čepiće za uši na glazbenim događajima. Ova kontradikcija otkriva jaz između svijesti i djelovanja kada je u pitanju zaštita zdravlja sluha.

Što ih sputava?

Studija je istaknula ključne razloge zašto mnogi mladi ljudi i dalje izbjegavaju čepiće za uši. Oko 28% ispitanika reklo je da bi razmislili o njihovom nošenju kada bi i dalje mogli u potpunosti uživati u glazbi, dok je 20% napomenulo da bi bili skloniji korištenju zaštite za uši kada bi bila besplatna i udobnija. Ovi nalazi upućuju na to da praktičnost i kvaliteta zvuka ostaju ključni čimbenici u poticanju sigurnog ponašanja.

Problem koji se može spriječiti

Voditeljica audiologije RNID-a Franki Oliver naglasila je ozbiljnost problema: „Izloženost glasnim razinama zvuka jedan je od vodećih uzroka gubitka sluha i tinitusa, ali je ujedno i jedan od onih koji se najbolje sprječava.“ Oliver je također napomenula da je ohrabrujuće vidjeti da su mnogi pripadnici generacije Z otvoreni za korištenje zaštite za uši, posebno ako to ne ugrožava iskustvo glazbe uživo.

Potreba za promjenom u glazbenoj kulturi

Studija ne samo da ističe problem javnog zdravstva, već ukazuje i na priliku za promjenu u noćnom životu i festivalskoj kulturi. Ponuda visokokvalitetnih, udobnih čepića za uši i normalizacija njihove upotrebe na događajima mogla bi pomoći u smanjenju dugoročnog oštećenja sluha bez umanjivanja glazbe koja definira ovu generaciju, piše Manuel Rey za portal Housemusic.us .

Inner Child na Tongi snima završni album trilogije koji ujedinjuje elektroničku glazbu i pjesme kitova

Napisao Toni Jurić dana . Objavljeno u Music.

Sara Nikšić, poznata kao Inner Child, sredinom srpnja uspješno je završila crowdfunding kampanju kojom je prikupila potrebnih 19 tisuća eura za snimanje novog albuma Canticum Megapterae III – “The Revolution“. Time si je omogućila put prema Tongi, jednom od rijetkih mjesta na svijetu gdje grbavi kitovi svake godine dolaze pjevati svoje pjesme.

„Pokušati napraviti nešto što dosad nije učinjeno uvijek je teško, pogotovo kad to radiš sam. Zbog toga je pravi blagoslov dobiti podršku na tom putu,“ poručila je Sara uoči puta, zahvalivši svima koji su sudjelovali u kampanji.

Na Tongu je stigla krajem srpnja nakon četverodnevnog putovanja punog kašnjenja i otkazanih letova. Umor je brzo zamijenilo uzbuđenje jer ju je čekalo ono zbog čega je došla, a to su susreti s kitovima.

Prvi veliki trenutak dogodio se prošlog tjedna kada je, nakon više od desetljeća proučavanja grbavih kitova, napokon ušla u njihovo prirodno okruženje. „Vrijeme je stalo dok sam bila u prisustvu tih eterealnih bića. Nikad se nisam osjećala toliko malenom i poniznom, a istovremeno potpuno prihvaćenom,“ opisala je emotivni susret.

Jučer je usljedio još jedan važan trenutak za Saru jer je snimila prvu kvalitetnu snimku pjesme kitova. „Nakon dana provedenih na moru bez dobrih snimki, danas sam napokon uspjela. Još sam doživjela i ‘heat run’, trenutak kad mužjaci polude loveći ženku. Kakav dan!” napisala je na društvenim mrežama, gdje se i zahvalila lokalnom timu koji joj pomaže u ekspediciji.

Iako je cilj crowdfundinga ostvaren, Sara je kampanju ostavila otvorenom kako bi pratitelji mogli nastaviti podržavati projekt, primati ažuriranja i, po završetku rada, dobiti album. „Produkcija albuma također zahtijeva sredstva, a mnogi su me pitali mogu li još uvijek doprinijeti,“ pojasnila je.

“The Revolution” će biti završno poglavlje trilogije kojom Inner Child spaja elektroničku glazbu i pjesme kitova, s ciljem povezivanja ljudi s oceanom i podizanja svijesti o očuvanju morskih ekosustava.

Kako napreduje snimanje albuma možete gotovo svakodnevno pratiti na Sarinim društvenim mrežama – Facebooku i Instagramu.

Tri mladića koji Zadar nose u srcu stvaraju sjajnu urbanu glazbenu scenu

Napisao Redakcija dana . Objavljeno u Vijesti.

Zadarska urbana glazbena scena ovog se ljeta ponovno upisana velikim slovima na mapu događanja koje treba posjetiti tijekom ljetne sezone.

Nakon odlaska velikih festivala i događanja proteklih godina, mladi Zadrani i ljudi kojima je grad u srcu odlučili su pokrenuti projekte koji se već ovog ljeta pokazuju kao puni pogodak. Njih predvode mladi DJ-i i glazbenici Luigi Kotlar i Luka Kalmeta aka DJ Lumix te Domagoj Bebić.

“Od 2019 godine. do danas vidi se ogromna razlika. Zadarska scena se polagano, ali usmjereno budi. Publika sve više prepoznaje i cijeni kvalitetu programa. Uz klub Opera, to se vidi i u sve većem broju open air događanja, nezavisnih inicijativa i glazbenih kolektiva koji aktivno doprinose raznolikosti i energiji noćnog života. Zadar više nije ispod radara, scena je živa i u stalnom je razvoju!” – otkriva mladi DJ i producent Luigi Kotlar.

Luigi Kotlar

U nekoliko zadnjih mjeseci zaredala su se gostovanja eminentnih europskih DJ-a i evenata u organizaciji hrvatskih, a poglavito zadarskih glazbenih brendova. Pred nama je ovog vikenda također jedno veliko međunarodno gostovanje u klubu Opera, u petak, 15. kolovoza stiže svjetski poznati nizozemski DJ dvojac Blasterjaxx, pravi mali dašak Ultre ili Tomorrowlanda u Zadru.

“Moj fokus je na organizaciji i razvoju urbanih noćnih sadržaja, s naglaskom na klupsku glazbu, događanja i moderni pristup noćnom životu. Također, aktivno radim na promociji kulturno-glazbenih sadržaja koji nadilaze klasičnu ponudu “izlazaka”. Upravo je i ovo gostovanje u petak jedno od onih kojima Zadar stavljamo na mapu europskih gradova koji tijekom cijele godine razvijaju urbanu glazbenu scenu!” – govori Domagoj Bebić iz kluba Opera.

Domagoj Bebić

Kombinacija energičnih urbanih melodija i zarazne atmosfere setova nizozemskog DJ dvojca Blasterjaxx je da se ponuda zabave u Zadru razvija u pravom smjeru.

“Potrebno je kontinuirano organizirati urbane evente kako bi se stvorio novi trend i skrenula pozornost s narodnjaka. Osim glazbe, važan je i “hype” – kada ljudi znaju da će event biti rasprodan, javlja se “fear of missing out” i dolaze bez obzira na žanr!” – ističe Luka Kalmeta, poznatiji kao DJ Lumix.

Uz brojna open air događanja, u posljednje dvije godine kroz klub Opera su prošli gotovo svi zadarski kolektivi kao što su Fortica, E-nota, Rave or Die, Selected, Ritmika i mnogi drugi.

DJ Lumix

“Time klub postaje središnje mjesto za razmjenu ideja, glazbenih pravaca i stvaranje nove klupske publike koja traži kvalitetu, raznolikost i urbaniji zvuk!” – zaključio je Luigi Kotlar.

U nadolazećim mjesecima očekuje nas još puno dobre, urbane glazbe u Zadru, poglavito klubu Opera te još bolji provodi. Ljubitelji housea uživat će, uz već spomenuti DJ dvojac Blasterjaxx, i u nastupima DJ Paola Barbata, The Cube Guysa, Alaia & Galo te eventima Selecteda i eNote.

Zadar ponovno postaje Grad u kojem urbana glazba ima svoju publiku i scenu tijekom cijele godine!

Graffiti na Gradele 2025: I ovog ljeta idemo na Bol

Napisao Dora Bičanić dana . Objavljeno u Izvještaji.

Festival se širi kroz dnevni program u legendarnoj ‘Bijeloj kući’ i večernji ritam kluba 585. Netko dođe crtati, netko puštati, baciti tricu na basketu ili kartati u hladu. ‘GNG’ ima ono što puno većih festivala često vremenom izgubi – prirodan spoj scena koje se susretnu, isprepletu i zajedno stvaraju nešto što traje.

Foto: Marko Lopac

Bijela kuća

Dnevni program ponovno se odvijao u hladovini borova, među muralima i sadržajem koji stalno klizi iz jedne stvari u drugu. Tu se navijalo na dance battleovima, gledalo skokove u more kao da je olimpijada, i naravno, plesalo.

Dio dnevne selekcije činili su i DJ-evi, među njima Bugre i Giljo, splitski dvojac koji je već postao dio GNG ekipe.

Otkrili su mi usput, u prolazu:

„Na našim prvim ‘Graffitima na Gradele’ završili smo uz pomoć naše DJ prijateljice i mentorice Niki Peducci, koja tu vrti muziku godinama i koja nas je općenito dosta pogurala u našim počecima. Od tada vrtimo na festivalu svako ljeto, ovo je treće za redom i već nam je postala draga i bitna ljetna tradicija doći vrtiti na ‘Graffite’ i podružiti se s ekipom.“

Marko Lopac
Marko Lopac
Marko Lopac

Njihovi razigrani setovi balansiraju između housea, disca, trancea i UK garagea. Spoj ljudi i scena je ono što su najviše istaknuli:

„Smatramo da su festivali poput ‘Graffita na Gradele’ važni na hrvatskoj glazbenoj sceni koja je još uvijek relativno mala. Bitno je da se održavaju ovakvi festivali koji zastupaju dobru zabavu i spajaju mnoštvo scena, od nastupa raznih izvođača i DJ-eva, do plesa i naravno grafitera. Lijepo je i vidjeti kako je sve više volontera koji pomažu i kako općenito raste sama ova priča.“

Noćni đir

Navečer se đir seli u klub 585, do kojeg se većina spušta vlakićem, najlakšim i najšarmantnijim prijevozom. Tamo se okuplja publika željna koncerata i plesnog znojenja. Ove godine nastupili su Hiljson Mandela, Vojko V, Bore Balboa, i drugi izvođači čiji hitovi već godinama prolaze test publike.

Nakon njih, pult su preuzeli DJ-evi: DJ VRH, poznat po svom drum and bass i jungle zvuku, gradio je set s osjećajem i preciznošću. Tu su još puštali: Niki Peducci, Lilacube, Laine, Traposlavia, Forever, a zadnju večer plesalo se do sitnih sati uz Topolku & Lepu Mrenu.

Marko Lopac
Marko Lopac
Marko Lopac

Ibiza kakvu pamtimo: Nestale, ali nikad zaboravljene legende otoka

Napisao Redakcija dana . Objavljeno u Vijesti.

Ibiza je sinonim za beskrajne noći, miris mora pomiješan s bass linijama i osjećaj slobode koji traje dok sunce ne obasja horizont. No, neki od hramova hedonizma koji su oblikovali duh otoka danas postoje samo u pričama i sjećanjima.

Foto La Torre Ibiza

Tko može zaboraviti Ku, nekoć najveći klub na svijetu, gdje su se plesni podiji stapali s noćnim nebom? Ili Space Ibiza, čiji su afteri nedjeljom ujutro bili sveto hodočašće svakog istinskog clubbera?

El Divino, elegantan i smješten uz more, bio je magnet za glamur i ples do zore. Bora Bora nam je podarila dane kada se plesalo boso na pijesku, bez stresa i bez pravila, dok su Sankeys i Heart Ibiza donosili avangardne zvukove i umjetnički pristup koji je spajao glazbu, vizuale i gastronomiju.

Imena poput Ku, Space, El Divino i Bora Bora izazivaju nostalgiju među iskusnim clubberima, predstavljajući ne samo mjesta održavanja, već i kultna razdoblja u bogatoj povijesti klupskog života na Ibizi.

Ovi klubovi nisu bili samo mjesta za zabavu, bili su ritual, osjećaj zajedništva i simbol epohe kada je otok bio čista magija. Danas, dok nova imena preuzimaju scenu, njihova energija i priče i dalje žive među onima koji su ih doživjeli, podsjećajući nas da pravi spirit Ibize nikada ne nestaje.

Tiffany Barrett na portalu Enter Gray Area napravila je dublji presjek zaboravljenih klubova na Ibizi koji detaljnije možete istražiti ovdje.

Zašto smo i dalje opsjednuti glazbom iz mladosti?

Napisao Toni Jurić dana . Objavljeno u Lifestyle.

Jeste li se ikad zapitali zašto vas stara plesna himna iz 90-ih ili početka 2000-ih, poput “Children” od Roberta Milesa ili “Insomnia” od Faithlessa, u sekundi vrati u neko posebno vrijeme? Znanost ima odgovor na to pitanje i nema veze s time je li tadašnja glazba objektivno bila bolja.

foto: Enora Paola

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Music and Science, glazba koju slušamo u mladosti, a posebice između 13. i 17. godine ostavlja snažan i trajan emocionalni trag. Tinejdžerski mozak u tom je razdoblju u pravom “turbo modu” jer hormoni pojačavaju emocionalnu osjetljivost, počinjemo graditi vlastiti identitet, tražimo svoje mjesto u društvu i povezujemo se s vršnjacima. Svaka jaka emocija iz tih godina, od prve zaljubljenosti do nezaboravnog partija, duboko se urezuje u pamćenje.

Znanstvenici ovaj fenomen nazivaju “musical reminiscence bump“. Istraživanja pokazuju da pjesme iz tog razdoblja izazivaju najviše autobiografskih sjećanja, a vrhunac tog efekta događa se oko 14. godine. Čak i ako danas mislite da vam ta glazba “više nije stil”, vaš mozak je i dalje povezuje s iskustvima koja su oblikovala vašu osobnost.

foto: Mohammad Metri on Unsplash

Razlog leži u načinu na koji glazba komunicira emocije. Ne samo kroz riječi, nego i kroz ritam, melodiju i energiju koja može biti jednako snažna kao neverbalna komunikacija među ljudima. U tinejdžerskim godinama glazba postaje svojevrsni vodič kroz emocionalne uspone i padove, ali i ključan alat za povezivanje s drugima. Zato nije čudno da vas neka trance, techno ili house traka iz tih dana i danas može rasplesati jače nego bilo koji aktualni hit.

U konačnici, te pjesme postaju svojevrsna glazbena vremenska kapsula. Svaki put kad ih čujemo, otključavaju se slike iz mladosti i vode nas na nostalgično putovanje – druženja s prijateljima uz glazbu, prvi izlasci, istraživanje novih izvođača i prvi susreti s žanrovima koji su nas obilježili. Zato, kad vas DJ iznenadi s nekim klasikom, znajte da plešete i na uspomene koje ste zauvijek nosili sa sobom.