Nova verzija magičnih gljiva mogla bi liječiti depresiju bez izazivanja halucinacija
Znanstvenici su razvili novi spoj inspiriran tzv. magičnim gljivama koji bi u budućnosti mogao pomoći u liječenju depresije i drugih poremećaja raspoloženja bez intenzivnih halucinacija koje su do sada bile glavna prepreka medicinskoj primjeni psihodelika.

Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Medicinal Chemistry, o kojem piše ScienceDaily, opisuje kako su znanstvenici stvorili modificirane verzije psilocina – aktivnog spoja koji nastaje u tijelu nakon što se konzumira psilocibin, psihoaktivna tvar prisutna u tzv. magičnim gljivama.
Psilocibin posljednjih godina sve više privlači pozornost znanstvenika zbog potencijala u liječenju depresije, anksioznosti, poremećaja ovisnosti, pa čak i nekih neurodegenerativnih bolesti. Ipak, snažni halucinogeni učinci često izazivaju nelagodu kod pacijenata i otežavaju širu primjenu u medicini.
Češka postaje prva europska zemlja koja legalizira magične gljive u medicinske svrhe
Prema riječima istraživačice Andrea Mattarei, rezultati studije sugeriraju da bi se terapijski učinci psihodelika mogli odvojiti od njihovih halucinogenih svojstava. “To otvara mogućnost razvoja novih lijekova koji zadržavaju korisnu biološku aktivnost, ali smanjuju halucinogene reakcije, što bi moglo omogućiti sigurnije i praktičnije terapije”, istaknula je.
Fokus na serotoninu
Mnogi poremećaji raspoloženja, ali i neurodegenerativne bolesti poput Alzheimera, povezani su s poremećajem u funkcioniranju serotonina – neurotransmitera koji ima ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i drugih moždanih funkcija.
Zbog snažnog utjecaja na serotoninski sustav, psihodelici poput psilocibina već desetljećima su predmet znanstvenih istraživanja. No upravo halucinacije koje prate njihovo djelovanje često odvraćaju pacijente od takvih terapija.
Kako bi riješili taj problem, tim predvođen znanstvenicima Sarom De Martin i Paolom Manfredi razvio je pet kemijskih varijanti psilocina. Cilj je bio stvoriti molekule koje će sporije i stabilnije otpuštati aktivni spoj u mozgu, čime bi se potencijalno smanjili halucinogeni učinci.

Obećavajući rezultati na miševima
U laboratorijskim testovima znanstvenici su analizirali stabilnost novih spojeva u uvjetima koji simuliraju apsorpciju u ljudskom tijelu. Kao najperspektivniji pokazao se spoj nazvan 4e, koji je pokazao visoku stabilnost i postupno otpuštanje psilocina.
U eksperimentima na miševima spoj 4e uspješno je prelazio krvno-moždanu barijeru te stvarao niže, ali dugotrajnije razine psilocina u mozgu u usporedbi s farmaceutskim psilocibinom.
Ponašanje životinja također je otkrilo zanimljivu razliku. Miševi koji su primili spoj 4e imali su znatno manje tzv. “head twitch” reakcija – pokreta glave koji znanstvenici koriste kao indikator psihodeličnog djelovanja kod glodavaca. To se dogodilo iako je spoj i dalje snažno aktivirao serotoninske receptore.
Psihodelici nove generacije?
Prema autorima studije, rezultati sugeriraju da je moguće razviti stabilne spojeve temeljene na psilocinu koji aktiviraju serotoninski sustav u mozgu, ali bez snažnih promjena svijesti tipičnih za psihodelike.
Ipak, riječ je o ranoj fazi istraživanja. Prije nego što takvi lijekovi dođu do kliničke primjene, potrebno je provesti dodatna istraživanja kako bi se u potpunosti razumio njihov učinak i procijenila sigurnost kod ljudi.









