Skip to main content

Novosadski dvojac Commissar Lag i X-Coast vratili su se pod svojim collab imenom XL Traxx

Živopisni cover nosi sa sobom pitanje na koje ćemo ubrzo dati odgovor: tko je misteriozna figura koja se ponovno i ponovno pojavljuje na coveru? U pitanju je novosadska gradska faca: Šanjika aka DJ Slowhands, čovjek koji je dug niz godina držao prodavaonicu ploča klupske muzike.

Šanjika bi svake nedjelje putovao za Mađarsku da donese najsvježija izdanja, a zatim otvarao radnju u petak u 2h gde su se skupljali DJ u potrazi za “zlatom”. Šanjikina radnja bila je ne samo prodavaonica ploča, već i možda posljednje mjesto u regiji koje je bilo klupski melting pot: most između generacija, različitih scena, žanrova i gradova, mjesto gde su se nalazili i uživo družili, razmjenjivali ideje i muziku DJevi i producenti koji su u današnjem ekosistemu društvenih medija i algoritama potpuno nepovezani.

Ovim izdanjem Lag i X-Coast odaju poštovanje legendarnom DJ Slowhandsu i svemu što je dugi, dugi niz godina tiho i vrijedno radio za domaću scenu. Prva pjesma na ploči, Da Chord, nosi suludu energiju, a muzičko srce iste leži u dva akorda koji kucaju u tempu hipnotičkog pulsa kao kontrast nemilosrdnom ritmu – pravi dancefloor killer.

Ploču možete kupiti na Tiltovom bandcampu

Slijedeća traka, Da High, donosi zavodljive zvukove bezbrižnog leta, kako svojim latino perkusijama tako i filtriranim disko vokalom kojim je pjesma prožeta.

Da Outro je mistična melodija koja zvuči kao da potiče sa stare, tisuću puta presnimljene kasete – nostalgični pozdrav iz nekog drugog vremena. Druga strana vinila fokusirana je na nisak dio spektra: Da Rizer kao glavnu temu nosi režeću bas liniju koja iz prigušenog raste u sveprisutni poziv na pokret, a posljednja pjesma, Da Bass, stoji na subsoničnoj, kolosalnoj temi pravo iz drum & bass svijeta koja trese zidove, i u razgovoru sa 4-4 kickom i techno synthnovima stvara most između dva svijeta – magičan spoj nespojivog.

Berlinska izdavačka kuća Tilt poznata je po svom insistiranju na drugačijem zvuku i muzici van ustaljenih okvira, a ovo šareno izdanje stvoreno pod raznolikim uticajima savršeno se uklapa u njihovu filozofiju.

Film “Sirat” mijenja stereotipe o rave kulturi ističe glavni glumac: “Ovo me najviše impresioniralo…”

Nagrađivani španjolski film “Sirat” redatelja Olivera Laxea posljednjih mjeseci privlači veliku pažnju filmske i klupske publike. Film, koji je osvojio pet Europskih filmskih nagrada i bio nominiran u čak devet kategorija, ove godine ima i dvije nominacije za Oscara, a posebnu pažnju izaziva način na koji u središte radnje postavlja rave kulturu i zajedništvo alternativnih zajednica.

foto: YouTube screenshot

Radnja prati oca koji u marokanskoj pustinji traži nestalu kćer nakon rejva, a rave kolektiv i kultura nisu tek scenografija, već važan dramaturški i idejni element filma. Upravo kroz taj kontekst film otvara pitanja zajedništva, solidarnosti i života na marginama društva, ali i propituje suvremenu stvarnost kroz političke i egzistencijalne motive. Rave u “Siratu” nije prikazan kao eskapizam, već kao prostor u kojem se ljudi povezuju, organiziraju i pronalaze osjećaj pripadnosti.

U intervjuu za Slobodnu Dalmaciju, koji potpisuje novinar i dugogodišnji partijaner Marko Njegić, poznati španjolski glumac Sergi López otkrio je kako mu je rad na filmu u potpunosti promijenio pogled na rave scenu.

Bio sam jako impresioniran, jer imao samo malo površnu ideju o tome, da su to mladi ljudi, buntovni, koji uzimaju droge, plešu i ne rade ništa. To je bio moj dojam, što je, naravno, površno. Zamišljao sam nezrele mlade ljude koji ništa ne stvaraju i ne grade. A istina je upravo suprotna“, otkriva poznati Španjolac.

López priznaje da je prije snimanja bio na svega nekoliko partyja i to, kako kaže, “kao turist”, no susret s kolektivom koji je sudjelovao u filmu razbio je njegove stereotipe. Posebno ga je iznenadila razina organiziranosti i svijesti unutar zajednice.

Impresioniralo me da su svi složni i imaju kolektiv, ekološku i feminističku osviještenost. Na partyju bude 1200 ljudi, a nema tučnjave. U mom gradu, ako napravite party s 50 ljudi, deset tipova će raditi probleme. Ovdje se nitko ne tuče, svi slušaju jedni druge. Jako su osviješteni, ima tu i političkih konotacija jer žive na rubu društva. I jako me impresioniralo, kad je party završio, a bilo je puno ljudi, nije bilo ni papirića. Kolektiv je jako organiziran, i dobro promišljaju o tome što rade. Misle da je ono kako postupaju ispravno“, zaključuje López.

Sergi López kao Luis u filmu Sirat – foto: YouTube screenshot

Glumac ističe kako je upravo taj osjećaj zajedništva i kolektivne odgovornosti bio jedno od najvećih otkrića tijekom snimanja. Film je nastajao u zahtjevnim uvjetima marokanske pustinje, uz kombinaciju profesionalnih i neprofesionalnih glumaca te stvarnih članova rave zajednice, što je dodatno pridonijelo autentičnosti. “Sirat” tako rave kulturu prikazuje daleko od stereotipa, kao prostor povezanosti, političke i ekološke osviještenosti te međusobne brige.

Film “Sirat” i dalje se prikazuje u pojedinim kinima diljem Hrvatske u sklopu revije filmova nominiranih za Oscara, dok je paralelno dostupan i na streaming platformama. O filmu je za Slobodnu Dalmaciju osvrt “Sirat: Rave na minskom polju” napisao i sami Marko Njegić.

Viralna objava riječkog producenta Cashewa otkriva kako etikete biraju izvođače prema broju pratitelja

Talentirani riječki producent Cashew, jedan od najaktivnijih hrvatskih producenata po pitanju izdanja, ovih je dana postao viralan na društvenim mrežama nakon što je podijelio odbijenicu jedne izdavačke kuće.

Iako je riječ o autoru koji je samo prošle godine na streaming servisima ostvario više od 4 milijuna streamova, etiketa ga je odlučila ne potpisati – ne zbog glazbe, već zbog nedovoljnog broja pratitelja na društvenim mrežama.

Cashew se tijekom proteklih godina profilirao na sceni s energičnim bass i tech house produkcijama. Njegove trake dobile su podršku velikih imena poput Carla Coxa, Dipla, Tiësta, Tchamija i drugih, a može se pohvaliti i s nizom izdanja na respektabilnim etiketama. Unatoč toj podršci i kontinuitetu izdanja, tijekom prošle godine veći dio glazbe objavljivao je samostalno.

Razlog tome možda djelomično leži u poruci koju je prije nekoliko dana zaprimio od jedne izdavačke kuće, a koju je potom odlučio podijeliti javno. U odgovoru etikete navodi se kako je glazba koju je poslao kvalitetna, no da ju neće potpisati jer njegov broj pratitelja na društvenim mrežama ne zadovoljava njihove kriterije.

Kako su mu poručili, veličina pratitelja za njih predstavlja “osnovni faktor” pri potpisivanju novih izvođača te su ga pozvali da im se ponovno javi kada poveća brojke na društvenim mrežama. Naglasili su pritom da problem nije u samoj glazbi.

Pjesme koje si poslao su odlične. Ipak, nećemo nastaviti dalje jer tvoj broj pratitelja na Instagramu nije na razini koja nam je potrebna… Slobodno nam se javi ponovno kada povećaš brojke. Glazba nije problem”, stoji u dijelu maila koji je mladi Riječanin objavio.

Objava je ubrzo postala viralna te je potaknula reakcije brojnih DJ-eva i producenata sa scene. U komentarima su mnogi izrazili podršku riječkom producentu te podijelili vlastita iskustva sličnih odbijenica, ističući kako se sve češće susreću s kriterijima koji nadilaze samu glazbu. Pojedini su kroz humor primijetili kako je u ovoj situaciji barem dobio konkretan odgovor i povratnu informaciju, što često izostaje u komunikaciji s izdavačkim kućama.

Cijela situacija još jednom je otvorila pitanje kriterija prema kojima se danas biraju izvođači za potpisivanje. Sve češće se u industriji naglašava važnost digitalnog dosega i prisutnosti na društvenim mrežama, što kod dijela scene izaziva zabrinutost da kvaliteta glazbe postaje sekundarni faktor u odnosu na brojke i online vidljivost.

Croatia Goes Hardstyle – novi pokret koji mijenja klupsku scenu

Iza projekta stoji slovenski tim organizatora koji već treću godinu zaredom uspješno gradi hardstyle scenu kroz brend Slovenia Goes Hardstyle, event serijal koji je vratio hardstyle tamo gdje pripada na velike klupske podije, pred publiku koja traži energiju, emociju i pravi rave doživljaj.

U vremenu kada je hardstyle gotovo nestao iz klubova, upravo je Slovenia Goes Hardstyle pokrenuo novi val interesa. Danas se hardstyle dropovi sve češće čuju čak i na techno eventima, publika traži brži BPM, jače kickove i euforične melodije, a ovaj pokret sada se širi i na Hrvatsku.

Croatia Goes Hardstyle donosi format koji dosad nije postojao na našim prostorima: 6 sati neprekidnog hardstylea, pažljivo složenog kroz cijelu noć, a održava se 21. ožujka u klubu OUT Prvi kat (Zagreb)

  • Early Hardstyle
  • Euphoric
  • Raw
  • Xtra Raw
  • Uptempo
  • Frenchcore

Sve je posloženo tako da publika doživi putovanje od melodičnih početaka do apsolutnog rave kaosa na vrhuncu večeri.

Ovo nije klasičan event. Ovo je koncept. Ovo je zajednica. Ovo je novi val hard dance kulture.

Interes je već eksplodirao

Više od 500 ulaznica je već prodano, a u prodaji je ostalo manje od 300 komada. Osiguraj svoju na Entrio.

Publika iz Hrvatske, Slovenije i regije prepoznala je da se ovdje događa nešto posebno — nešto što nije viđeno još od zlatnih dana hardstylea.

Croatia Goes Hardstyle nije jednokratni party. To je početak novog poglavlja hardstyle scene u Hrvatskoj.

Rave is back.
Hardstyle is back.
I ovaj put — dolazi jači nego ikad.

Pregled vikenda: Brain Holidays, DJ Jock, Detroit in Effect, Setaoc Mass, P.O live…

Tradicija koju Splićani vole još jednom je protekle subote ispunila klub Porat gotovo do posljednjeg mjesta. DJ Jock vratio se kući sa svojim sada već legendarnim all night long setom i priredio večer za pamćenje. Tijekom šest sati za pultom, splitski as poveo je publiku na putovanje kroz vlastiti glazbeni opus – od laganog zagrijavanja, preko moćnog peak timea, do velikog finala. Fotogaleriju s plesnog podija pogledajte ovdje.

@jurich.mp4 Tradicionalna cjelonoćna vožnjica uz @DJ Jock u @Porat Club Split ❤️‍🔥 #djjock #poratclub #split #rave #party ♬ New Sun – Chihei Hatakeyama
@klubskascena Tradicija koju Splićani vole – @DJ Jock cijelu noć za pultom @Porat Club Split ❤️‍🔥 #djjock #poratclub #split #rave #techno ♬ Obluezdots – Saymon Cleiton

Split osim što je protekle subote plesao uz DJ Jocka, imao je prilike zaplesati i u reggae ritmu. Brain Holidays su gostovali u amfiteatru Doma mladih gdje su odsvirali koncert posvećen velikanu Bobu Marleyju povodom njegovog 81. rođendana.

Za to vrijeme, u Zagrebu se održavala KIOSK konferencija koja je bila posvećena suvremenom brendingu, dizajnu, kulturi i komunikacijama. Konferencija je u petak donijela i after dark program u Petom Kupeu uz Madam X, Detroit in Effect, Sun People i SZCH-a.

Klupski program Thermal se u petak vratio u Aquarius s večeri koju je predvodio cijenjeni britanski DJ s berlinskom adresom Setaoc Mass, a podršku su mu pružili lokalni talenti Parabelt i Priska.

U petak se u Depo klubu plesalo na još jednom izdanju Girls Night večeri koje je ovog puta okupilo !vu, Nelšu, Teychee i Huggwave za pultom poznate zagrebačke noćne stanice.

Subotu u zagrebačkom Mastersu je obilježilo deveto izdanje AfterEgo Chroniclesa koje je u goste iz francuske dovelo P.O-a u live izdanju, a s njim su pult podijelili Labud te domaćin Roberto Brignani.


Dok se dojmovi još sliježu, pravo je vrijeme da provjerite naš kalendar i vidite što donosi sljedeći vikend.

Znanstvenici prvi put snimili što se događa s mozgom pod utjecajem najjačeg psihodelika

Istraživači s londonskog University Collegea (UCL) proveli su prvo znanstveno istraživanje o tome kako jedan od najsnažnijih psihodelika na svijetu, 5-MeO-DMT, djeluje na ljudski mozak. Rezultati sugeriraju da pod njegovim utjecajem mogu nestati osnovni elementi našeg doživljaja stvarnosti – poput vremena, prostora i osjećaja vlastitog identiteta, dok svijest ostaje aktivna.

foto: Soheb Zaidi on Unsplash

Za razliku od poznatijih psihodelika poput LSD-a ili psilocibina, koji često stvaraju vizualno bogata i kompleksna iskustva, 5-MeO-DMT djeluje na posve drugačiji način. Umjesto da “gradi” nove svjetove percepcije, ovaj spoj, prema istraživačima, uklanja gotovo sav osjetilni i mentalni sadržaj. Sudionici su iskustvo često opisivali kao stanje “praznine”, “nedualnosti” ili “čiste svjesnosti”, u kojem nestaju granice između sebe i okoline, kao i osjećaj vremena i prostora.

Iako se 5-MeO-DMT već nalazi u kliničkim ispitivanjima za liječenje depresije, bipolarnog poremećaja i ovisnosti o alkoholu, njegovi učinci na ljudski mozak dosad su bili slabo istraženi. Nova studija, objavljena u časopisu Cell Reports, pokušala je to promijeniti analizirajući moždanu aktivnost 29 sudionika koji su inhalirali visoku dozu sintetskog 5-MeO-DMT-a. Znanstvenici su pritom koristili elektroencefalografiju (EEG) kako bi pratili električne signale u mozgu.

Neuroznanstvenik za Index.hr: “Psihodelici su učinkovitiji od antidepresiva”

Rezultati su pokazali dramatične promjene u takozvanim sporim moždanim valovima. Uobičajeno se ti valovi kreću kroz moždanu koru i omogućuju komunikaciju između različitih regija mozga, no pod utjecajem 5-MeO-DMT-a fragmentirali su se u kratke i kaotične obrasce koji su se širili neobičnim smjerovima. Iako se takvi valovi inače povezuju sa stanjima smanjene svijesti, poput dubokog sna ili kome, sudionici su u ovom slučaju ostali budni i svjesni intenzivnog iskustva.

Istraživači su također primijetili da se mozak tijekom djelovanja ove tvari stabilizira u neobično jednostavnom stanju. Umjesto stalnih promjena i kompleksnih obrazaca aktivnosti, moždana dinamika postala je “niskodimenzionalna”, što je, prema autorima, moglo onemogućiti stvaranje složenih kategorija koje inače strukturiraju našu percepciju stvarnosti. Upravo bi ta pojednostavljena moždana aktivnost mogla objasniti zašto mnogi sudionici imaju dojam da sve poznato “nestaje”.

foto: Anna Shvets on Pexels

5-MeO-DMT radikalno reorganizira ljudski mozak i stvara jedinstveno stanje ‘dekonstruirane svijesti’”, izjavio je vodeći autor studije George Blackburne. Dodao je kako rezultati dovode u pitanje dugogodišnje pretpostavke da spori moždani ritmovi nužno označavaju nesvjesnost, sugerirajući da je ključ u načinu na koji se moždane aktivnosti odvijaju kroz prostor i vrijeme.

Znanstvenici smatraju da bi prikupljeni EEG podaci u budućnosti mogli pomoći u identifikaciji biomarkera takozvanih “vrhunskih” ili mističnih iskustava, koja se često povezuju s terapijskim učinkom psihodelika. Studija tako otvara nova vrata razumijevanju neurobiologije svijesti, ali i potencijalnih medicinskih primjena psihodeličnih supstanci.