Snimljen uživo u Cercle Odysseyju, Kalkbrennerov remiks pretvara ove emotivne stihove u neodoljivo plesno iskustvo. Njegovi hipnotički techno ritmovi pretvaraju tugu u čistu energiju na plesnom podiju.
Za one koji ga tek otkrivaju, E-Clip je projekt koji je započeo kao progressive psytrance, orijentiran prema atmosferičnim zvukovima s jakim grooveom u pozadini. No, kako sam kaže, njegov se zvuk posljednjih godina mijenja i širi u različitim smjerovima što opisuje kao „fazu mutacije“ i svojevrsnu ekspanziju glazbenog izraza.
Psytrance je, priznaje, imao presudan utjecaj na njegov glazbeni put. „To je obilježilo moje prve korake u produkciji i tako je i ostalo“, kaže E-Clip. Iako ga oduvijek privlače i drugi žanrovi elektroničke glazbe, život i karijera u elektroničkoj industriji donose brojne izazove: „Teško je izgraditi karijeru samo na glazbi. Promocija i marketing oduzimaju mnogo vremena, pa nikada nisam imao dovoljno prostora i hrabrosti za pokretanje nove karijere u drugom smjeru.“
Tijekom godina nastupao je na najpoznatijim svjetskim festivalima od Booma i Ozore, do Universo Parallela i Eclipsea. Ipak, kako ističe, neki od najposebnijih trenutaka dogodili su se na manjim pozornicama: „Tajland je uvijek mjesto gdje nastaju odlični partyji, ali i nastupi u manjim gradovima, poput Niša, znaju potpuno pomaknuti granice očekivanja i prirediti veliko iznenađenje.“
Ova godina za njega je bila posebna, ponajviše zbog novog albuma koji je, zanimljivo, nastao bez plana. „Shvatio sam da bilo kakav pritisak ima negativan utjecaj na kreativnost. Zato ovaj album nije bio planiran jer sam se posvetio edukaciji, kao i proizvodnji edukativnih i produkcijskih proizvoda s namjernom da tako zarađujem za život i odvojim sebe od konstantne potrebe za nastupima. Tako da je ovaj album kolekcija traka napravljenih u prethodnom periodu bez planiranja. Zato mislim da je album sam po sebi jedan od mojih boljih albuma“, objašnjava.
Kad govori o svom radu u studiju, E-Clip otkriva da je proces stvaranja glazbe za njega potraga za posebnim stanjem. „Kreativnost nije uvijek prisutna. To sam naučio dugogodišnjim radom, ali sada tragam za procesom u kojem mogu prizvati inspiraciju i kreativnost. Za sada postoje neke naznake kako bih to moglo izgledati, ali još uvijek nemam odgovor na to pitanje. Do sad je proces bio takav da moraš biti spreman kad inspiracija odluči doći – biti u studiju, spreman uhvatiti taj trenutak.“
Prošle godine osvojio je nagradu Ambasador za traku “Transcendental Reality”. Priznanje struke, kaže, mnogo mu znači: „Koliko god umjetnici djelovali samouvjereno, zapravo smo vrlo kritični prema sebi. Svaka nagrada dođe kao potvrda da trud ima smisla.“
Osim što je aktivan izvođač i producent, E-Clip već godinama prenosi svoje znanje kroz edukacije, YouTube kanal i radionice. Nedavno se vratio iz Portugala, gdje je u Boomlandu vodio školu produkcije. „Prekrasno je biti okružen ljudima s istom strašću i željom za napretkom. Još posebnije je to što se sve događa na ‘svetoj zemlji’ psytrancea, gdje se održava jedan od najpoznatijih festivala na svijetu.“
Studentima uvijek poručuje jedno: „Svi smo isti. Nitko nije rođen bolji od drugoga. Sve se može postići uz dovoljno vremena, truda i strasti.“ Kao motivaciju citira i Mešu Selimovića:
“Sve je moguće, sve je na dohvat ruke, samo se čovjek ne smije predati. Teško je dok se ne odlučiš, tada sve prepreke izgledaju neprolazne, sve teškoće nesavladive. Ali kad se odvojiš od sebe neodlučnog, kad pobijediš svoju malodušnost, otvore se pred tobom neslućeni putevi i svijet više nije skučen ni pun prijetnji.“
Na pitanje koji trenutak najbolje opisuje E-Clip danas, bez razmišljanja se vraća u 2012. godinu: “Boom Festival te godine bio je prekretnica. Do tada mnogi nisu znali tko sam, a taj nastup otvorio mi je vrata u svijet. Bio je to emotivan trenutak koji nikada neću zaboraviti.”
E-Clip danas vodi i vlastitu izdavačku kuću Sounds of Akasha, što mu omogućava potpunu kontrolu nad procesom objavljivanja. „Naučio sam sve raditi sam jer ne volim čekati da drugi završe svoj dio posla. To nije nužno prednost, jer sada radim više nego ikad, ali barem sve mogu dovesti do kraja na svoj način“, iskreno priznaje.
Gledajući unaprijed, E-Clip ne miruje. Najavljuje nove EP-jeve, edukacije i novi projekt sa suprugom pod imenom SOA FLOW, posvećen produkciji glazbe za meditaciju. „Taj projekt nam je posebno blizak srcu, jer sve izlazi iz nas s lakoćom. Već smo na pola prvog albuma.“
IX. dodjela nagrade Ambasador održat će se 19. studenoga u klubu Boogaloo, a nominacije su objavljene prošlog tjedna. Među nominiranima je ponovno i E-Clip, ali ovog puta u kategoriji “Album/kompilacija godine u regiji”.
Da glazba liječi dušu, nije samo poetska metafora. Novo istraživanje “The strength of neural entrainment to electronic music correlates with proxies of altered states of consciousness” objavljeno u Frontiers in Human Neuroscience potvrđuje da ponavljajući ritam, osobito onaj elektroničke glazbe, može sinkronizirati moždane valove i fiziološke ritmove, stvarajući stanje dubokog fokusa i opuštene prisutnosti.
Naš mozak stalno oscilira u različitim frekvencijama – tkz. moždanim valovima. Kada čujemo ponavljajući ritam, neuroni se spontano počinju usklađivati s tom frekvencijom. Taj proces, poznat kao neuronal entrainment, doslovno znači da mozak “pleše” s ritmom. Budući da elektronička glazba ima precizan i stabilan puls, najčešće između 120 i 130 BPM, mozak se s vremenom prilagođava tom tempu i prelazi iz aktivnih beta valova u sporije alfa i theta frekvencije povezane s meditacijom, flowom i opuštanjem.
Isto se događa i s tijelom. Naši unutarnji ritmovi – otkucaji srca, disanje i mišićna aktivnost prirodno se usklađuju s glazbenim tempom, što znanstvenici nazivaju fiziološkom entrainom. Umjereni ritmovi potiču sinkronizaciju srčanog ritma, smanjenje kortizola i mišićne napetosti, dok se disanje spontano prilagođava frazama glazbe. Zato se nakon dugog seta često osjećamo “resetirano” jer to nije samo figurativan opis, već stvarna fiziološka reakcija.
Duboki bas dodatno pojačava taj efekt jer njegove frekvencije ne djeluju samo na uši, već prolaze kroz cijelo tijelo, aktivirajući unutarnje vibracije koje smiruju živčani sustav. Kada se tome doda zajedničko disanje i pokret skupine ljudi koji plešu u istom ritmu, nastaje kolektivni “flow” trenutak kada energija među tijelima počne kružiti kao jedno.
Znanost tako potvrđuje ono što ljubitelji elektroničke glazbe već dugo osjećaju: kad prestaneš pokušavati “osjetiti” glazbu i jednostavno se prepustiš ritmu, mozak i tijelo sami pronađu sinkronizaciju. Plesni podij tada postaje prostor iscjeljenja, a DJ vodič kroz to iskustvo.
Nakon fantastičnog albuma ”Nešto veće od nas” snimljenog u suradnji s Jazz orkestrom HRT-a, Mangroove nam predstavlja svoj novi studijski uradak ”Komad neba”.
Za razliku od presjeka najpoznatijih pjesama u novom aranžerskom ruhu s prethodnog albuma, ovoga puta bend donosi potpuno nove autorske pjesme i otvara intimno glazbeno putovanje.
Album, kako sami kažu, postavlja veliko pitanje i vodi nas kroz introspektivnu priču u devet skladbi. „Čini mi se da je ovo album krize srednjih godina i nekakvog rezimea, pogled iza sebe i pitanje što nas čeka?”, otkriva Željka Veverec. „Kako bi Jung rekao, u četrdesetima dolazi prekretnica i pravi život tek počinje. Uvijek smo na albumima postavljali pitanja sami sebi, a sada se čini da je ovo jedno veliko pitanje na koje odgovor može dati samo muzika.”
Toni Starešinić dodaje: „Za mene je ovaj album jedno intimno glazbeno putovanje koje počinje introvertno, s tek nekoliko tonova na klaviru. Suradnja sa Jazz orkestrom HRT-a i akustični koncerti u Kontesi ostavili su traga, pogotovo u prvoj polovici albuma. Puno novog iskustva utkano je u rad – od jazz sessiona na velikom grand pianu do pisanja aranžmana za gudački kvartet i zbor.”
Na albumu se uz članove Mangroovea, Tonija Starešinića, Silvija Bočića, Lea Beslaća i Željku Veverec, pojavljuju i brojni gosti: Zbor Izvor, Mayales, Zagrebački salonski kvartet, saksofonist Mario Bočić i trubač Valdemar Kušan. Svi zajedno tvore „komad neba” koji čas svijetli vedrim plavetnilom, čas se skriva iza oblaka, ponekad je kišan i tmuran, a ponekad strastveno crven.
RECENZIJE: KOMAD NEBA VEĆ JE DOBIO ODLIČNE KRITIKE
Album “Komad neba” već je privukao pažnju glazbenih kritičara i recenzenata.
„Mangroove su na ‘Komadu neba’ opet pronašli način da nam ponude sasvim novu glazbenu avanturu, obavijenu bogatim aranžmanima i emotivnim interpretacijama. Riječ je o albumu koji se sluša u cijelosti, od početka do kraja, kao zaokruženo umjetničko djelo.”- rekao je Bojan Mušćet na Glazba.hr.
Slično piše i Nacional, gdje Dubravko Jagatić zaključuje:
„Mangroove potvrđuju svoj status jedne od najinventivnijih domaćih grupa, a ‘Komad neba’ pokazuje kako njihova glazba s godinama samo raste u dubinu i slojevitost.”
NOVI SINGL „IGRA”
Mangroove upravo danas, na sam dn objave albuma, službeno predstavlja i novi singl ”Igra”, razigranom i plesnom pjesmom koju je Željka Veverec napisala samoj sebi kao podsjetnik da ponekad trebamo stvari gledati kroz opušteniju prizmu. Spot potpisuju Dinko Čvorić – Doringo i Igor Bogdanović, a kroz prizore igre, snove i stvarnost donose vizualnu nadogradnju pjesmi.
PROMOCIJA ALBUMA – 7.11.2025. KLUB BOOGALOO
Album ”Komad neba” službeno će biti predstavljen na velikom koncertu u klubu Boogaloo u Zagrebu, 7. studenoga 2025. gdje će publika moći doživjeti pjesme uživo uz cijeli bend i goste, u posebnoj večeri posvećenoj glazbi, introspekciji i slavlju stvaralaštva. Ulaznice su dostupne na Entrio.hr.
Album “Komad neba” dostupan je na svim streaming servisima, a CD u Aquarius Music Shopu, svim bolje opremljenim glazbenim trgovinama i online na www.cedeterija.com.
Donosimo video isječke i razgovor sa voditeljem o gramofonima i kulturi miksanja na njima, kao i samom vinylu. Radionica je bila namijenjena je djeci od 10 do 16 godina, a Ivan Yuri Jurić kao voditelj, vještine DJ-a izbrusio je uz kolege i mentore iz matičnog benda i produkcije Banana Zvuka.
Iskustvo u mentorskom radu s djecom i mladima skupljao je volontirajući u različitim kontekstima.
Koji su bili glavni ciljevi radionice. Što su sudionici trebali naučiti?
Glavni ciljevi su bili predstaviti DJ kulturu dobnoj skupini od 10 do 16 godina, upoznati ih sa osnovnom opremom i osnovnom tehnikom. Sudionici u kratkoj prezentaciji saznaju osnovne informacije, postavljaju igle na gramofone, upoznavaju se sa funkcijama i opcijama na opremi i pokušavaju ostvarit svoj prvi beatmach mix. Nešto što je nama u toj dobi izgledalo kao nedostižan san zbog nedostupnosti tehnologije i informacija.
Je li netko od sudionika iznenadio svojom brzinom učenja ili kreativnim pristupom?
Nije bilo baš vremena za izraziti nekakav kreativan pristup, ali svi sudionici pokazuju nevjerojatnu brzinu u shvaćanju poante i tehnike. Ipak se radilo o dvosatnoj prezentaciji potencijalne kontinuirane radionice s puno širim spektrom učenja i razvoja.
Koliko je važan rad s vinilima i gramofonima za DJ-e u današnje digitalno doba?
Danas se sve može i bez vinila i gramofona. I sve se može puno lakše. S gramofonima i vinilima je zahtjevnije, ali je ljepše i korisnije. Taj način rada puno više zadire u spajanje kognitivnih i motoričkih aspekata, odnosno vodi u razmišljanje o glazbi u smjeru pravog sviranja i stvaranja. Skoro sva elektronička glazba je u osnovi nastala kombiniranjem ritam mašina sa sampleovima skinutih s vinila u interakciji sa synthovima pa onda i ostalom tehnologijom.
Vinili su meni osobno dali puno dublji i slojevitiji uvid u glazbu i njeno stvaranje kao i reproduciranje. Vinil kao medij uz to još i daje osnovni uvid u fiziku samoga zvuka, ali rekao bih da se ta svijest razvije tek kasnije dužim radom. Kratak odgovor bi bio da ovaj način rada i nije previše bitan za današnje DJ-e, ali je jako bitan za samu glazbu i individualni razvoj unutar nje. Uz to ovaj pristup kombinira vinil i napredne digitalne platforme šta se po iskustvu rada u Banana Zvuku pokazalo najboljim i najzabavnijim.
Koje su najčešće greške koje videš kod početnika i kako ih savjetuješ da ih izbjegnu?
Početnik je netko tko o nečemu zna jako malo ili ništa tako da bi rekao da unutar tih okvira greške zapravo ne postoje. Postoji ulazak i razotkrivanje jednog od najljepših i najbitnjih segmenata ljudskog postojanja – glazbe. S tehničke strane ako se tome pristupi tako, onda jako brzo savladavaš izazove. U glazbu se treba ulaziti bez predrasuda, očekivanja i unaprijed nametnutih ciljeva i ako to uspiješ onda ti je sve dobro. Moj savjet je da svi koji žele trebaju pokušati i ako osjete da im je dobro, neka samo nastave griješiti unedogled.
Kakav feedback si dobio od sudionika radionice i planiraš li nešto slično u skoroj budućnosti?
Feedback je vrhunski već drugu godinu. Sudionici, roditelji, učitelji, MKC i moj kolega Luka zadovoljni i sretni. Sa svima njima i ja. Ne planiram ništa bez nekih konkretnih uvjeta, ali san spreman na sve. Pojavijo se velik interes i za kontinuiranu radionicu za studentski uzrast i odrasle. Da bi sama radionica bila odrađena na pravom nivou, zahtjeva adekvatan prostor i još dosta opreme da se može raditi na grupnom i individualnom nivou. Postoji i programski dodatak u kojem dolaze gosti i pokazuju napredne natjecateljske tehnike i atraktivne vratolomije. Ostalo je sve na želji, volji i vrimenu polaznika. Vježba i posvećenost.
Kako vidiš ulogu radionica poput ove u razvoju lokalne klupske scene u Hrvatskoj?
Moje iskustvo unutar muzike kaže da su radionice među najbitnijim segmentima razvoja glazbe i scene uopće. Mislin da će rezultati novih programa MKC-a vrlo brzo bit vidljivi nakon protekle godine i da će to bit najbolja potvrda.
Vijest o gašenju svih glazbenih MTV kanala u Europi, koja je odjeknula prije desetak dana, još uvijek izaziva reakcije među ljubiteljima glazbe i pop kulture. O temi je u emisiji N1 Studio uživo govorio glazbeni kritičar, novinar i dugogodišnji akter scene Ilko Čulić, osvrnuvši se na “MTV epohu” koja je oblikovala generacije.
„To se u povijesti popularne glazbe zove MTV epoha, i to će se uvijek tako zvati“, rekao je Čulić, istaknuvši razdoblje od ranih osamdesetih do kraja devedesetih kao zlatno doba kanala koji je “kreirao trendove umjesto da ih prati”.
Podsjetio je da je prijelomni trenutak bio 1983. godine, kada je MTV odbio emitirati Michael Jacksonov “Billie Jean” zbog tadašnje rasističke politike kanala. Tek nakon pritiska izdavača, spot je emitiran i otvorio vrata globalnoj popularizaciji crnih izvođača. „Od tog trenutka MTV je postao svjetska platforma, a ne samo američka televizija“, rekao je.
Uslijedili su formati koji su definirali glazbenu kulturu – emisije poput “120 Minutes” i “Yo! MTV Raps”, koje su svijetu otkrile izvođače poput Nirvane, Nine Inch Nailsa, Red Hot Chili Peppersa, ali i donijele hip-hop u dnevne boravke europske publike. „To su bile emisije koje su stvarale glazbeni ukus, a ne samo pratile top-liste“, istaknuo je Čulić. „MTV je tada bio kustos, a ne oglasni prostor.“
Čulić je podsjetio i na format “MTV Unplugged“, koji je, kako kaže, “promijenio način na koji slušamo akustičnu glazbu”. Serijal u kojem su nastupali Nirvana, Eric Clapton, Pearl Jam, Alanis Morissette i mnogi drugi, stvorio je nove standarde u glazbenom izražavanju i vratio autentičnost u središte pozornosti.
No, kraj ere počeo je s pojavom YouTubea. „MTV je prestao biti bitan oko 2008. godine. YouTube je dobio rat, a sada gledamo potpisivanje kapitulacije“, rekao je Čulić, komentirajući odluku Paramount Globala o gašenju svih glazbenih MTV kanala do kraja 2025. godine. Prema njegovim riječima, publika više ne čeka nove spotove na televiziji, već ih sada sama pronalazi, dijeli i stvara viralne trendove.
Unatoč svemu, Čulić MTV pamti po onome što je ostavilo trag: „Po masi dobrih spotova, po tome što smo zahvaljujući njemu otkrivali nove bendove odmah, a ne mjesecima kasnije. I po Live Aidu, prvom događaju koji smo pratili cijeli dan i noć ispred televizije.“
Cijeli razgovor s Ilkom Čulićem o gašenju MTV-a i njegovom naslijeđu možete pogledati na YouTubeu.