Stranica 60 – Klubskascena.hr

Tebra: “Dugoročno jedino autentičnost ima stvarnu vrijednost”

Napisao Redakcija dana 06.05.2026.. Objavljeno u Intervjui.

Više od dva desetljeća duga karijera, milijunski streamovi i jedinstveni zvučni potpis koji briše granice između Afro, Organic i Progressive Housea čime je Tebra nedvojbeno jedno od najintrigantnijih i najuspješnijih producentskih imena u regiji.

S globalnim hitovima poput “Slow”, “Suton” i “Istok”, Tebra je izgradio reputaciju pravog majstora atmosfere. Njegova izdanja krase kataloge kultnih etiketa kao što su Bar 25 Music, Cafe De Anatolia i Go Deeva, ali i njegovog vlastitog labela DAMAR. Zahvaljujući specifičnoj produkciji, suzdržanim ritmičkim strukturama i teksturiranim, postepenim melodijama njegovi su ga setovi odveli na pozornice giganata poput EXIT-a i Ozore, te na turneje diljem svijeta.

No, uoči ljeta njegova glazbena priča dobiva jednu posebnu, intimniju kulisu. Tebra uskoro stiže na idilični otok Ugljan, gdje će na nadolazećem Flows Festivalu podijeliti pozornicu s velikanima poput Guy J-a i Petra Dundova. Uoči ovog specifičnog otočkog retreata, s Tebrom smo porazgovarali o fenomenu njegovih višemilijunskih streamova, “arhitekturi” i narativnom toku njegovih setova, vođenju vlastite etikete te važnosti očuvanja autentičnosti usred globalnih trendova.

Tebra, uskoro te slušamo na Flows festivalu na Ugljanu, koji donosi taj specifičan, intimniji spoj elektronike i ljetnog retreata. Tvoja glazba puna je organskih tekstura i atmosfere koja savršeno paše uz prirodu. Koliko tebi osobno kao izvođaču odgovaraju ovakve otočke, boutique lokacije u usporedbi s masivnim pozornicama, i što publika može očekivati od tvog seta s obzirom na to da dijeliš lineup s imenima poput Guy J-a i Petra Dundova?

Sigurno da su mi intimniji događaji generalno draži. Lakše se povežem s publikom i imam bolji uvid u to na kakav zvuk reagiraju. Kao i u većini slučajeva, moj set neće biti unaprijed striktno pripremljen; ovisno o timetableu i tome tko svira prije i poslije mene, trudit ću se ispratiti flow večeri, ali i ostati dosljedan svom zvuku.

U našem zadnjem razgovoru 2023. godine izjavio si da ‘svaka traka odražava tvoje emotivno stanje, životna iskustva i nadanja’. S obzirom na to da stalno putuješ i nastupaš po cijelom svijetu od SAD-a i Azije do Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike – u kakvom je emotivnom i kreativnom stanju Tebra danas, u 2026. godini? Kako su ta silna putovanja utjecala na tvoj zvuk u posljednje vrijeme?

Generalno sam zadovoljan svojim životom i karijerom kakva je sada. Putovanja i interakcija s ljudima i dalje su nešto iz čega crpim inspiraciju za svoju muziku. U posljednje vrijeme dobio sam i novi kreativni zamah otkako sam postao otac.

Iza sebe imaš više od dva desetljeća karijere u kojoj si izgradio izrazito prepoznatljiv zvučni potpis na raskrižju Afro, Organic i Progressive Housea. Kad pogledaš unazad, koliko je bilo teško ostati autentičan i dosljedan tom svom ‘sporijem’, gradirajućem zvuku usred svih trendova i žanrova koji su u međuvremenu dolazili i odlazili?

Rekao bih da se sve svodi na strpljenje i vjeru u ono što radiš. Nije uvijek lako ostati dosljedan svom izrazu, pogotovo kada se scena brzo mijenja i trendovi dolaze i odlaze, ali dugoročno jedino autentičnost ima stvarnu vrijednost. Trudio sam se ne trčati za trendovima, već da iz svakog uzmem ono što mi je zanimljivo i što može prirodno obogatiti moj zvuk, bez gubitka identiteta. Taj “sporiji”, gradirajući pristup možda nije uvijek bio u prvom planu, ali je upravo zbog toga ostao prepoznatljiv i održiv kroz vrijeme.

Tvoja traka ‘Slow’ postala je svojevrsna prekretnica s preko dva milijuna streamova, a sličan masivni uspjeh bilježe i ‘Suton’, ‘Istok’ te ‘The Call’. Stvaraju li ti takve brojke danas pritisak kada uđeš u studio? Razmišljaš li ikada u procesu produkcije o tome hoće li nova traka ponoviti takav uspjeh ili se uspijevaš potpuno isključiti od toga?

Ne potpuno, ali se trudim da taj dio što više isključim. Takve brojke mogu stvoriti određeni pritisak, ali ako im se previše prepustiš, lako izgubiš spontanost u procesu. Svaka traka je priča za sebe i od samog početka pristupam im bez kalkulacije, vođen idejom i osjećajem u tom trenutku.

Naravno da postoji svijest o tome kako je nešto poput ‘Slow’ ili drugih izdanja odjeknulo, ali pokušavam da to ne utječe na kreativne odluke. Fokus mi je da napravim nešto što je iskreno i što meni ima smisla u tom trenutku, jer upravo su takve stvari i do sada najbolje prolazile. Dugoročno, važnije mi je da zadržim kontinuitet i identitet nego da trčim za ponavljanjem istog rezultata.

Tvoji setovi na festivalima kao što su EXIT i Ozora poznati su po snažnom narativnom toku i postepenom građenju atmosfere. Kako arhitektonski gradiš tu priču pred publikom koju možda prvi put susrećeš? Koliko unaprijed planiraš taj ‘put’ od prve do zadnje trake, a koliko ostavljaš prostora za improvizaciju čitajući energiju floora?

Gotovo nikada ne planiram set unaprijed u potpunosti. Kao što želim uključiti ljude ispred sebe u priču i učiniti je zanimljivom, tako želim da i meni samom taj proces ostane uzbudljiv. Upravo zbog toga uvijek ostavljam prostor za improvizaciju.

Naravno, postoji određena ideja pravca i energije kojom želim voditi set, ali ključ je u čitanju publike u realnom vremenu. Reakcije na flooru direktno utjeiču na to kojim putem ću dalje ići, tj. hoću li produžiti neki groove, promijeniti dinamiku ili uvesti nešto neočekivano. Taj narativni tijek se zapravo gradi u trenutku, kroz balans između iskustva, intuicije i energije koju publika vraća.

Osim što izdaješ za ugledne kuće poput Bar 25 Music, Cafe De Anatolia i Go Deeva, vodiš i vlastiti imprint DAMAR. Koliko ti je vlastita etiketa pomogla da zadržiš potpunu kreativnu slobodu i što kao vlasnik labela danas najviše tražiš kada ti mladi producenti šalju svoj demo materijal?

To je nešto što sam pokrenuo prvenstveno iz osobnog zadovoljstva, kao prostor u kojem mogu objaviti ono što zaista želim, bez potrebe da kalkulira, s očekivanjima drugih ili razmišljam kako će nešto biti prihvaćeno. DAMAR mi je omogućio potpunu kreativnu slobodu i kontinuitet u izgradnji vlastitog identiteta, bez kompromisa.

Kada je riječ o demo materijalu, najviše cijenim autentičnost i jasnu ideju iza trake. Ne tražim nužno savršenu produkciju, već nešto što ima karakter i prepoznatljiv pravac. Bitno mi je da se osjeti da iza muzike stoji neka osobna priča ili emocija, a ne samo pokušaj da se isprati trenutni trend.

Nakon Flows festivala na Ugljanu, kako izgleda ostatak tvog ljeta? Možemo li očekivati neka nova izdanja iz tvog studija ili možda testiranje potpuno novih, neobjavljenih traka (ID-eva) upravo na jadranskoj obali?

Svakako, očekuje se dosta noviteta i neobjavljenih traka tijekom ljeta. U setovima će se naći i moji novi radovi, ali i muzika drugih artista čiji rad cijenim i s kojima sam u kontaktu ili suradnji.

Ljeto mi je uvijek razdoblje kada testiram nove ideje pred publikom, posebno na obali gdje je energija specifična i vrlo direktna. Reakcije koje dobijem u tim trenucima često utječu na to kako će se trake dalje razvijati i u kojem pravcu će završiti prije samog izdanja.

___

Kako do ulaznica za Flows Festival?

Ulaznice se mogu kupiti u pretprodaji na Paylogic ovdje. Članovima našeg fan kluba osigurali smo 10 festivalskih ulaznica sa 10% popusta (“Locals only – 5 day pass – Full Festival Pass”) uz korištenje promo koda KSINSIDER10.

Učlani se u naš fan klub besplatnom prijavom na newsletter. Jednom tjedno na mail ti stiže pregled glazbenog sadržaja po izboru urednika kao i promo kodovi za festivale i partyje.

Kulturni radar: Noć tvrđava, umjetnost tijela i queer festival

Napisao Toni Jurić dana 06.05.2026.. Objavljeno u Lifestyle.

Programi koji se protežu od izvedbenih formi do filmskog platna nude drugačiji pogled na suvremenu kulturu i njezine dodirne točke s društvom. qFEST u Splitu gradi prostor kvir izraza i zajedničkog stvaranja, Noć tvrđava okuplja europske lokacije kroz priče o baštini i održivosti, dok SomaHut u Zagrebu otvara pitanja tijela i percepcije kroz somatske prakse. Filmska revija Europa u kinu donosi izbor recentnih naslova i besplatan pristup europskoj kinematografiji.

10. qFest @ Split

Deseto izdanje qFEST-a vraća se u Split kao prostor susreta, stvaranja i zajedničkog oblikovanja kvir kulture. Do subote, qFEST okuplja umjetnice_ke, izvođače_ice i publiku u nizu radionica, izvedbi, razgovora, izložbi i noćnih programa koji otvaraju prostor za eksperiment, razmjenu i kolektivno iskustvo. qFEST je prostor u kojem kvir kultura nije samo predstavljena, nego se aktivno proizvodi – kroz učenje, suradnju, pokret, glas i zajedničko promišljanje. Istovremeno, festival gradi sigurne i inkluzivne prostore za LGBTIQ+ zajednicu, ali i otvara vrata širem društvu, pozivajući na susret, razumijevanje i solidarnost. Od performansa u javnom prostoru, preko umjetničkih i edukativnih radionica, do večernjih programa i Zvjerinjaka – qFEST kulminira u kolektivnom iskustvu koje slavi raznolikost, prisutnost i pravo na prostor. Cijeli program istražite ovdje.

Noć tvrđava 2026.

Ovogodišnje, peto izdanje međunarodne manifestacije Noć tvrđava 2026. još jednom potvrđuje da fortifikacijska baština ima važnu ulogu u povezivanju europskih gradova, lokalnih zajednica i posjetitelja. Manifestacija će okupiti oko 70 lokaliteta iz 11 europskih zemalja među kojima je i Hrvatska, čime nastavlja rasti kao zajednička platforma za interpretaciju, očuvanje i promociju kulturne baštine. Posebno mjesto u ovogodišnjem programu zauzimaju edukativni i participativni sadržaji, među kojima se ističu radionice, igraonice i stručne ture. Uz njih, Noć tvrđava 2026. dodatno jača svoju zelenu i održivu dimenziju kroz 14 akcija čišćenja okoliša i ozelenjavanja, povezujući kulturnu baštinu s brigom za prostor koji je okružuje. Cijeli program možete pronaći na službenoj stranici manifestacije.

SomaHut festival @ Kontejner, Zagreb

Ovogodišnji SomaHut festival dvodnevno je događanje koje u subotu i nedjelju u prostoru udruge Kontejner u Zagrebu okuplja međunarodne i lokalne umjetnike i somatske praktičare da kroz izvedbe, radionice, ‘zagrijavanje publike’ i razgovore s posjetiteljima podijele rezultate umjetničkih procesa, poticaje i pitanja koja vode njihovo istraživanje. Festival je okupljen oko interesa za tijelo kao mjesto uvjetovanosti, imperativa i strahova – od zaustavljanja, od budućnosti, nepoznatog, ali i njihovog stalnog procesuiranja, transformacije i otvaranja novih mogućnosti. Kontejner će tako dva dana postati prostor susreta, druženja i razmjene somatskog iskustva, izvedbenih mogućnosti i znanja.

Kulturni dodatak: Europa u kinu 2026 @ Kino Metropolis MSU, Zagreb

Do subote, u Kinu Metropolis u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu održava se Europa u kinu – filmska revija kojom se obilježava Dan Europe. U sklopu besplatnoga filmskog programa prikazuje se pet recentnih europskih filmskih naslova: norveško-danska drama “Sentimentalna vrijednost” redatelja Joachima Triera, njemački triler “Otoci” redatelja Jana-Olea Gerstera, poljska biografska drama “Franz” redateljice Agnieszke Holland, romantična komedija “Kakav osjećaj” redateljice Kat Rohrer i francuska kriminalistička drama “Stranac” redatelja Françoisa Ozona. Raspored provjerite ovdje, a ulaz je slobodan.

*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

tonota u podcastu Glas Ambasadora: “Trebaš prvo napraviti sto loših pjesama da napraviš prvu dobru”

Napisao Toni Jurić dana 06.05.2026.. Objavljeno u Video.

Nakon premijere s DJ Reom, edukativni serijal podcasta Glas Ambasadora ugostio je Ivonu Eterović, poznatiju kao tonota. Ova producentica, glazbenica i psihologinja u razgovoru je otkrila detalje o svom kreativnom putu, važnosti mentorstva te izazovima nastupa uživo, što je poslužilo kao savršena uvertira za njezino sudjelovanje u projektu Jezgra.

tonota će prvo u četvrtak, 14. svibnja u 19 sati, sudjelovati na tribini „Novi val i stare predrasude“ u zagrebačkom prostoru HUB385. Uz nju će na panelu sudjelovati Juliette Janušić, Nela Simić i Rea Hadžiosmanović (DJ Rea), dok će moderator Nenad Vakanjac iz udruge Svima otvoriti ključna pitanja rodne ravnopravnosti, položaja žena na sceni i društvene percepcije elektroničke glazbe. Par dana nakon toga, u subotu, 16. svibnja, tonota stiže u Društveno kulturni centar Petrinja gdje će biti zadužena za radionice Laboratorij produkcije i Demo Listening Session. Na radionice s tonotom se možete prijaviti ovdje.

U podcastu je tonota detaljnije približila svoj put u produkciju – od samostalnog učenja i prvih pokušaja, do trenutka kada je shvatila koliko je važno imati mentora i podršku u ranim fazama razvoja. Upravo zbog toga danas velik naglasak stavlja na edukaciju i dijeljenju znanja mlađim generacijama, posebno u sredini gdje formalnih programa gotovo da i nema.

„Kod nas zapravo nema puno mjesta gdje možeš naučiti produkciju, pa su ljudi često prepušteni YouTubeu. A kad tek krećeš, ne znaš što je točno, što nije i kako sve to povezati u cjelinu“, objasnila je, ističući kako je upravo taj nedostatak strukture bio jedan od motiva da se i sama uključi u edukativni rad.

Iako se svijet produkcije izvana može činiti zastrašujućim, tonota nudi ohrabrujuću perspektivu.

„Imam osjećaj da se produkcija često doživljava kao nešto užasno komplicirano i teško za naučiti, ali zapravo relativno brzo možeš pohvatati osnove i krenuti raditi svoje prve skice“, istaknula je, naglašavajući kako je ključno ne dopustiti da početnike obeshrabri količina informacija.

*Voditeljica Nela Simić s gošćom tonotom u podcastu Glas Ambasadora*

U nastavku razgovora osvrnula se i na očekivanja koja početnici često imaju, poput želje za brzim rezultatima i frustraciju kada oni izostanu. Tu je ponudila možda i najvažniju lekciju iz cijelog podcasta.

„Trebaš prvo napraviti sto loših pjesama da napraviš prvu dobru. I to nije zato što si loš, nego zato što je to proces jer tek kroz rad shvatiš što želiš raditi, što ti zvuči dobro i kako uopće razmišljaš o glazbi“, naglašava te dodaje kako je ključno ne pokušavati savladati sve odjednom.

„To su veliki i kompleksni sustavi i lako te preplave. Zato je važno birati s čime ćeš se prvo baviti. Hoćeš li prvo raditi na pjesmi, aranžmanu ili zvuku i tek onda kasnije širiti znanje“, pojašnjava.

Što se tiče samih radionica u sklopu projekta Jezgra: Laboratorij zvuka i zajednice, otkrila je što polaznici mogu očekivati od njezinog mentorstva u Petrinji.

„Ideja je da ljudi vide neki moj proces ukratko kako ja krećem. Stvorit ćemo neku skicu i onda je zapravo ideja da skupa s polaznicima napravimo neki prvi mali aranžman. Naučit će neke osnovne pojmove, a ako znaju svirati neki instrument, neka ga donesu pa ćemo ga snimit i ubacit u stvar da vide kako se i to radi.“

Cijelu epizodu podcasta Glas Ambasadora s tonotom možete pogledati na YouTube kanalu Klubske Scene i Nagrade Ambasador.

Novo izdanje podcasta Glas Ambasadora na rasporedu je sljedećeg utorka, 12. svibnja. U novoj epizodi gostuje Saša Rajković (Zarkoff) koji će pričati o održavanju mentalnog zdravlja tijekom duge karijere te o tome kako navigirati profesionalnim putem u nepredvidivoj glazbenoj industriji.

Edukativni program “Jezgra: Laboratorij zvuka i zajednice” je u cijelosti besplatan te otvoren svima koji žele aktivnije sudjelovati na elektroničkoj sceni, bilo kao izvođači, organizatori, ljubitelji ili informirani sudionici kulturnog života. Prijaviti se možete na poveznici.

Projekt “Jezgra: Laboratorij zvuka i zajednice” sufinancira Ministarstvo kulture i medija na temelju rezultata Javnog poziva za predlaganje programa koji potiču razvoj publike u kulturi u Republici Hrvatskoj za 2026. godinu.

Cosmic Gate je osvojio i nostalgiju i moderni hard techno

Napisao Redakcija dana 06.05.2026.. Objavljeno u Vijesti.

Ususret solo nastupu u zagrebačkom Boogaloou ove subote, 9. svibnja, seciramo nevjerojatan fenomen njemačkih velikana.

Vratimo se na trenutak u rane 2000.-te

Zamislite mračni podij kultnih domaćih klubova kao što su The Best ili OTV dom (današnji Boogaloo). Nema pametnih telefona, nema Shazama. U jednom trenutku iz zvučnika kreće onaj masivni, nezaustavljivi, sirovi sintesajzer. Ekipa na flooru gubi razum, ruke su u zraku, a vi iduća tri dana na forumima pokušavate objasniti “onu jednu traku s moćnim basom koja nas je izula iz cipela”.

Ta traka najčešće je bila “Exploration of Space” ili “Fire Wire”, a potpisivao ju je tada mladi njemački duo Cosmic Gate. Njihova glazba obilježila je cijelu jednu generaciju i postala ultimativni soundtrack zlatnog doba trancea i onoga što smo u žargonu zvali pravom “brijom”.

Apsurd modernog clubbinga: Kako je TikTok prisvojio klasike?

Brzi rez u 2026. godinu. Dolazimo do jednog od najzanimljivijih paradoksa današnje elektroničke scene. Ako odete na masivni hard techno party i poslušate setove novih, brutalnih techno zvijezda (poput Tryma, KI/KI ili regionalnih teškaša), uočit ćete nevjerojatan obrazac.

Svoje najbrže, najagresivnije setove redovito zatvaraju upravo – editima starih Cosmic Gate hitova na 150 BPM-a! Dok mlađa generacija ravera na TikToku u transu skače na te melodije misleći da je to neki novi hard techno zvuk, stariji partijaneri u pozadini sa smiješkom kimaju glavom jer znaju da je to lektira stara 25 godina.

@alien.technotranc Hard Trance Dreams (Cosmic Gate Remix) #TECHNOTRANCE #samsmit808 @wredna🙈🙈 ♬ oryginalny dźwięk – 🛸👽TECHNO.TRANCE👽🛸

Evolucija u “Wake Your Mind” melodično savršenstvo

No, dok nova scena reciklira njihove stare, tvrde hitove, sam Cosmic Gate je kroz godine majstorski – usporio i evoluirao. Preživjeli su “smrt” klasičnog trancea i komercijalizaciju EDM-a tako što su ostali vjerni dubokoj emociji. Njihov današnji, prepoznatljivi “Wake Your Mind” zvuk je čista definicija prefinjenog, vokalnog i melodičnog progressivea koji teđa katarzičnim trenucima, o čemu svjedoči i njihova nominacija za nagradu Grammy.

To nas dovodi do spektakla koji nas čeka ove subote, 9. svibnja u Boogaloou. U Zagreb stiže solo izdanje Cosmic Gatea (Bossi je taj koji najčešće preuzima ulogu “One-Man Armyja” na turnejama, dok je Nic u studiju). Zašto je to odlična vijest za publiku? Zato što solo setovi kultnih dua redovito donose najjaču moguću energiju.

Kada DJ iz dueta svira sam, nema dogovaranja i kompromisa u DJ kabini. On ima apsolutnu, stopostotnu kontrolu nad publikom u Zagrebu, slobodu da riskira, skrene u mračniji zvuk ili publiku iznenadi neočekivanim klasikom koji će ih vratiti u 2001. godinu. Solo setovi su najsiroviji i najosobniji kontakt izvođača i floora.

Bilo da ste stari “brijač” koji dolazi po dozu emocije i nostalgije uz Not Enough Time i Be Your Sound, ili mlađi partijaner koji je Cosmic Gate otkrio preko novih remikseva – Boogaloo će ove subote biti mjesto susreta generacija.

Ostalo je još jako malo vremena do subotnjeg spektakla kojem se pridružuju Corti Organ i Go Cut! Ulaznice za ovaj event, koji savršeno spaja prošlost, sadašnjost i budućnost elektronike, potražite u sustavu Entrio.

Fotograf Filip Vetengl hvata trenutke koji nastaju u trenutku klupske euforije

Napisao Toni Jurić dana 05.05.2026.. Objavljeno u Fokus.

Filip Vetengl sebe opisuje kao onog lika koji stoji negdje između bliceva, dima i trenutka koji traje kraće nego drop na setu. Fotografija mu nije došla kao plan, već kao refleks koji se pretvorio u nešto ozbiljnije, a sve je krenulo iz potrebe da uhvati trenutke koji imaju težinu i sekundu koja se više nikada neće ponoviti na isti način. Iako mu je fotografija svakodnevica i način razmišljanja za koji stvarno živi, ističe kako mu je formalno obrazovanje dalo čvrste temelje, ali nikako i granice u radu.

Njegov brend, C.R.E.A.M. MEDIA produžetak je njegovog svjetonazora i ideje da fotografija nije samo puki klik, već kultura i emocija u najčišćem obliku. Iako mu je fokus na DJ-evima, festivalima i partyjima gdje kaos radi u njegovu korist, Filip realno fotografira sve što ima puls.

„Ne tražim savršene kadrove, tražim one iskrene. Trenutak kad DJ izgubi kontakt sa svijetom jer je preduboko unutra ili kad ljudi podivljaju na drop – u tom balansu između kontrole i potpunog kaosa nastaju moje fotografije“, objašnjava Filip.

U obradi ne pegla stvarnost, već je pojačava kroz kontrast i boje koje udaraju, bilo da je riječ o toplini svjetla ili hladnoći strobea, ili punom stageu. Njegov je moto jasan: „Ako možeš ‘čuti’ fotku – napravio sam dobar posao“.

Poseban odnos ima i prema samoj elektroničkoj sceni. Dugo je bio dio publike koju danas fotografira, a iako se njegova uloga promijenila, razumijevanje tog prostora ostalo je ključno. “Znam kako taj trenutak izgleda, ali ga gledam kroz objektiv, tražeći ga”, kaže. Party danas ne doživljava linearno, već kao niz kratkih, intenzivnih scena koje pokušava uhvatiti dok se odvijaju, uz naglasak na profesionalnost koja dolazi s poslom.

Inspiraciju ne veže uz jedno ime ili stil, već uz osjećaj koji fotografija ostavlja. Ipak, izdvaja Mikea Millera kao uzor, autora koji mu je, kako kaže, “kultura sama za sebe”. Njegov vizualni svijet oblikuju i elementi izvan same fotografije – glazba, svjetlo, dinamika prostora i ljudi koji ga ispunjavaju.

Na događajima rijetko miruje. Njegov pristup uključuje stalno kretanje, promatranje i prilagodbu. Često ga se može vidjeti kako traži nove kutove, penje se, spušta ili “prikrada” u potrazi za idealnim kadrom. Prati svjetlo i energiju prostora, čekajući da se sve prirodno posloži. Workflow mu je jednostavan: odlazak na event, fotografiranje, selekcija – često već tijekom same večeri – i završni edit u kojem dodatno naglašava ono što se dogodilo, bez mijenjanja same priče.

“Kako sam i spomenuo volim boje pa si uvijek dam oduška koristiti te ‘moje’ boje“, otkriva Filip.

Iako je radio na različitim eventima, od underground scena do većih stageva, posebno mjesto zauzimaju partyji kolektiva Koturaljke, s kojima je njegov put i započeo. “Kad oni naprave haos, to bude za pamćenje”, ističe. Ipak, naglasak ne stavlja na imena, već na energiju koju uspije uhvatiti.

“Ako moram sažeti, ne fotografiram događaje, fotografiram osjećaj koji ostane nakon što sve završi, ono što ljudi ponesu sa sobom iz večeri i čega se prisjećaju dugo nakon. A to je jedino što se zapravo pamti.”, zaključuje Filip.

Više izdvojenih radova talentiranog fotografa Filipa Vetengla istražite u nastavku, kao i na njegovim društvenim mrežama @filip.cream i @media.cream.

IMS izvještaj o stanju globalne scene. Analizirali smo i kako to utječe na Hrvatsku!?

Napisao Redakcija dana 05.05.2026.. Objavljeno u Fokus.

Elektronička glazba vrijedi rekordnih 15 milijardi dolara, Afro House i tvrdi Techno dominiraju, a AI mijenja pravila igre. Brojke za 2025. godinu donose optimizam, ali i jasna upozorenja o promjenama u konzumaciji glazbe, cijenama ulaznica i nevjerojatnom utjecaju umjetne inteligencije.

Za čitatelje Klubske Scene, izdvojili smo ključne točke ovog opsežnog izvještaja i analizirali što one znače za partijanere, DJ-eve, producente i promotore u Hrvatskoj i regiji.

1. Industrija raste, ali cijene ulaznica “pumpaju” live sektor

Globalna industrija elektroničke glazbe porasla je za 7% u 2025. godini, dosegnuvši ukupnu vrijednost od 15.1 milijardi dolara. Posebno je zanimljiv live sektor (festivali i klubovi). Ukupni prihodi od live glazbe su eksplodirali (30 milijardi USD globalno za svu glazbu), ali izvještaj jasno navodi da je većina tog rasta generirana povećanjem cijena ulaznica, a ne nužno većim brojem posjetitelja.

Sličan trend vidljiv je i na Ibizi: tamošnji su klubovi u 2025. prodali ulaznica u vrijednosti od 160 milijuna eura (rast od 10 mil. eura), unatoč tome što je prosječan broj evenata po klubu pao.

Refleksija na regiju: Hrvatska je festivalska velesila, a ovaj trend znači da nas očekuje daljnja “premiumizacija” clubbinga. Cijene ulaznica za strane festivale na našoj obali nastavit će rasti jer rastu globalni troškovi produkcije i DJ honorara. Za lokalne promotore (koji ne mogu unedogled dizati cijene domaćoj publici), ovo će značiti da moraju biti još kreativniji i oslanjati se više na lokalne snage, umjesto preskupih stranih headlinera.

2. Glazbeni trendovi: Tech House vlada, Melodic preskočio D’n’B, Afro House eksplodirao

Što se tiče onoga što se svira i producira, platforme Beatport i Splice otkrivaju vrlo jasnu sliku:

Tech House i dalje čvrsto drži prvu poziciju najprodavanijeg žanra na Beatportu (već 4 godine zaredom), dok je House drugi.

Melodic House & Techno vratio se u velikom stilu i preuzeo 3. mjesto, gurnuvši Drum and Bass na četvrto.

Apsolutni pobjednik rasta je Afro House. Pretrage za Afro House sampleovima na Spliceu porasle su za nevjerojatnih 82%, lansiravši ovaj žanr na 2. mjesto najtraženijih zvukova na svijetu (iza Trapa).

Refleksija na regiju: Ovo savršeno oslikava trenutno stanje na domaćim floorovima. Dok je tech house standard, Afro house večeri niču posvuda i privlače publiku koja voli organski, plesni groove, a melodični techno je već godinama favorit mase na velikim eventima (od Future Scopea do morskih festivala).

3. Tvrdo i brzo: Psihologija brzih BPM-ova

Zanimljiv uvid daje SoundCloud. Dok je mainstream u znaku housea i afra, underground scena na SoundCloudu svjedoči ubrzanju ritma. Žanrovi poput Hard/Industrial Techna su u vrhu, a specifični tvrdi njemački Schranz bilježi rast uploada od čak 83%. IMS izvještaj zaključuje: “Glazba postaje tvrđa i brža kada su okolnosti u svijetu teške.” Brzi techno funkcionira kao ultimativni eskapizam.

Refleksija na regiju: Domaći after partyji već neko vrijeme vrte izuzetno visoke BPM-ove. Mlađa generacija clubbera u Hrvatskoj, posebice u underground klubovima, preuzela je hard techno estetiku s TikToka, tražeći ispušni ventil kroz sirovu, brzu i beskompromisnu glazbu.

4. AI je napravio “Step Change” (Revoluciju) u produkciji

Možda najšokantniji podatak izvještaja tiče se produkcije glazbe. Prihodi od Generativne umjetne inteligencije i alata za razdvajanje traka (Stem separation) porasli su za brutalnih 651% od 2023. do 2025. godine. Gotovo 63 milijuna korisnika redovito koristi ove alate, dok prodaja tradicionalnih softvera za produkciju pada. AI više nije “budućnost”, on je preuzeo kreaciju.

Refleksija na regiju: Za brojne talentirane bedroom producente s Balkana ovo je zapravo ogromna prilika. AI alati znatno ubrzavaju proces i smanjuju barijeru ulaska u produkciju. No, s druge strane, domaći će se producenti morati suočiti s poplavom prosječne “AI-generirane” glazbe na tržištu, pa će vlastita originalnost i izgradnja vlastitog “zvuka” biti važnija nego ikad.

5. Fanovi elektronike su najvjerniji (i najviše troše)

Istraživanja iz izvještaja pokazuju da su ljubitelji elektroničke glazbe uvjerljivo najzahvalnija publika za glazbenu industriju. Prema podacima, prosječni clubber mjesečno troši oko 24 dolara (cca 22 eura) na ulaznice za live evente te 17 dolara (cca 15 eura) na samu glazbu (streaming pretplate, kupnja traka i slično).

Uz to što troše više od prosječnog potrošača, oni i znatno više slušaju glazbu – u prosjeku više od 10 sati tjedno. Iz grafikona je jasno vidljivo da elektroničkoj publici izlazak nije samo “puka zabava vikendom”. Oni su duboko emotivno uloženi u pojam “scene” – odlazak na party im primarno znači povezivanje s istomišljenicima, uživanje u zajedništvu i pronalazak mjesta gdje mogu biti svoji.

Refleksija na regiju: Ovo je ključna poruka za sve organizatore u regiji. Domaći clubberi neće platiti ulaznicu samo zbog “jakog imena na plakatu”. Oni plaćaju osjećaj pripadnosti i cjelokupno iskustvo. Promotori koji uspiju izgraditi pravu zajednicu oko svog brenda (kroz specifičnu vibru, sigurnost na flooru i vizualni identitet) imat će lojalnu publiku koja će ih financijski podržavati neovisno o recesiji.

6. Žene za DJ pultom: Rast je stabilan, ali spor

Statistika platforme AlphaTheta (bivši Pioneer DJ) pokazuje da danas 15% registriranih korisnika čine žene (rast s 13% u 2023. godini). Iako je napredak vidljiv i žene sve češće zauzimaju headlinerske pozicije, IMS upozorava da industrija mora brže rješavati desetljeća ukorijenjenih predrasuda kako bi stvorila istinski ravnopravan teren.

Refleksija na regiju: Hrvatska i regija se tu odlično drže i prate, pa čak u nekim segmentima i predvode trendove. Regionalne zvijezde poput Tijane T, Pusmus, Marcele Zelenike, Lee Dobričić, Insolate, Elene Mikac te plejade novih mladih DJ-ica danas drže neke od najvažnijih rezidencija i festivala u regiji.