Skip to main content

BSH “Dia de Los Muertos” i Patrick Mason najavljuju najluđu zagrebačku noć

Napisao Redakcija dana . Objavljeno u Events.

Za dan i pol, u petak, 31. listopada, Jadran Film ponovno će postati središte najboljeg regionalnog Halloween spektakla za koji se već tjednima traži “ulaznica više”. Nakon niza nezaboravnih izdanja, BSH “Día de los Muertos” vraća se jači nego ikad, s produkcijom koja će Jadran Film pretvoriti u mistični svijet vrhunske glazbe, nenadmašive produkcije, svjetlosnih efekata i ritma.

U središtu ove magične noći je Patrick Mason, eksplozivni berlinski DJ, performer i umjetnik poznat po vrhunskoj energiji i scenskoj ekspresiji. Njegovi setovi su prava umjetnička predstava koja briše granicu između DJ pulta i pozornice. Mason, kojeg svjetski mediji nazivaju pravim showmanom moderne klupske kulture, spreman je podići Halloween atmosferu na razinu koju Zagreb još nije doživio.

Uz njega tu je i Alycia Bezgo, nova senzacija europske elektroničke scene. Belgijska DJ-ica koja je već osvojila pozornice Tomorrowlanda i Paradise Cityja donosi jedinstven spoj groovea, techno energije i nostalgije devedesetih. Njezin zvuk i Masonova teatralnost savršena su kombinacija za noć koja će se dugo pamtiti.

BSH Halloween eventi posljednjih su godina postali neizostavan dio zagrebačke klupske scene, sinonim za najkreativniji i najposjećeniji Halloween party u gradu. Svaka edicija donosi pomno osmišljenu temu, raskošnu scenografiju i jedinstven audio-vizualni doživljaj, pa ne čudi da je BSH Halloween već stekao kultni status među ljubiteljima elektroničke glazbe i spektakla.

BSH “Día de los Muertos” za dva dana spojit će mistiku i veselje, svjetlosne instalacije i bogatu dekoraciju inspiriranu meksičkom tradicijom, stvarajući prostor koji poziva na ples, transformaciju, slavlje života i sjećanja. Zato pripremite svoje maske, kostime i plesne cipele.

Ulaznice su dostupne putem Entrio.hr, a interes je ogroman. Tko zakasni, propustit će najplesniji Halloween spektakl u regiji.

Elektronička glazba i queer kultura: ples kao sloboda

Napisao Luka Jovica dana . Objavljeno u Kolumna.

U srcu ovog pokreta, queer i LGBT zajednica igrala je ključnu ulogu u oblikovanju kulture koja danas definira plesne podije diljem svijeta. Sedamdesete i osamdesete godine u New Yorku bile su turbulentne, ali i kreativno plodne.

Klubovi poput The Loft i legendarnog Paradise Garage postali su utočišta za queer i LGBT zajednicu. U tim prostorima, ljudi su se mogli osjećati slobodno plesati, eksperimentirati i pripadati zajednici koja ih prihvaća. To nisu bila samo mjesta zabave – bila su sigurni prostori gdje je glazba spajala ljude, stvarala emocije i pružala osjećaj pripadnosti.

Jedan od ključnih pionira bio je Larry Levan, rezident DJ u Paradise Garageu. Levan je transformirao ulogu DJ-a iz pukog puštanja ploča u kreiranje cjelokupnog iskustva. Njegovi setovi spajali su ritam, emociju i inkluzivnost, pretvarajući plesni podij u prostor zajedništva i kreativnog izražavanja. Publika nije bila samo pasivni slušatelj; svaki beat bio je prilika za sudjelovanje, eksperimentiranje i izražavanje vlastitog identiteta.

Paralelno s tim, razvijala se ballroom kultura, posebice među queer mladima iz afroameričke i latino zajednice. Ballroom natjecanja i voguing – sofisticirana koreografija inspirirana modom, performansom i kostimografijom – izravno su utjecali na house i kasnije elektroničku glazbu. Ova scena pokazala je kako ples, estetika i performans mogu oblikovati zvuk i energiju podija.

Elektronička glazba oduvijek je bila glazba slobode

Presudan trenutak te ere je film Paris Is Burning (1990.), koji je zabilježio život queer i trans osoba unutar ballroom pokreta. Film je svijetu otkrio bogatstvo subkulture koja je bila marginalizirana, ali je istovremeno oblikovala vizualni i glazbeni jezik cijele generacije. Paris Is Burning je dokumentirao ples i natjecanja te je pokazao koliko su glazba, moda i performans bili oružje otpora i načini stvaranja identiteta u svijetu koji često nije imao razumijevanja.

Utjecaj queer i LGBT zajednice nije se ograničio samo na plesni podij. DJ-i i producenti crpili su inspiraciju iz inkluzivnosti, slobode i eksperimentiranja prisutnog u tim kulturama. Elektronička glazba postala je medij za izražavanje identiteta, zajedništva i kreativnog duha – prostor u kojem svaki pojedinac može pronaći svoj glas i ritam.

Danas, svjetla na modernim klubovima često reflektiraju duh Pride događaja, a ritmovi housea, techna i drugih žanrova nose nasljeđe queer kulture. Elektronička glazba oduvijek je bila glazba slobode, a queer i LGBT zajednica pokazala je da plesni podij može biti prostor jednakosti, radosti i kreativnog izražavanja.

*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

Kulturni vodič Klubska 3ca: Umjetnički nemiri, filmske vizije i zvučna gibanja

Napisao Toni Jurić dana . Objavljeno u Lifestyle.

Dok Pula kroz svoj Sa(n)jam knjige promišlja nemire svijeta, Split uranja u svijet eksperimentalnog filma, a Osijek otkriva glazbu koja se ne da ukrotiti. Zagreb pak zaokružuje tjedan u duhu Noći vještica, gdje se fikcija i stvarnost opasno približavaju. Klubska 3ca donosi vodič kroz događaje koji mijenjaju način na koji slušamo, gledamo i osjećamo kulturu.

foto: Emil Varga

Sa(n)jam knjige u Istri @ Dom hrvatskih branitelja, Pula

31. Sa(n)jam knjige u Istri – Pulski festival knjiga i autora održava se do 7. prosinca 2025. u Domu hrvatskih branitelja u Puli, a u fokusu je tema Nemiri. Kroz literaturu, publicistiku, esejistiku, likovnost i film gosti ovogodišnjeg Sajma na oko 100 programa promišljat će nemir trenutka – intimni nemir i nemir svijeta. Sajam će iz novog kuta osvijetliti povijesne događaje vezane uz nemire i strahove čovječanstva, svoje će pozornice, uz ostalo, otvoriti za književna djela u kojima se današnje vrijeme sučeljava s događajima velikih nemira iz prošlosti. Osim na književnim susretima, na koje dolaze autori iz cijelog svijeta, o nemirima će se razgovarati i na okruglim stolovima, a uz kreativne nemire osmišljene su ovogodišnja izložba i film koji svjedoče o više od tri desetljeća dugoj povijesti Sa(n)jam knjige u Istri. Naime, i ove će godine glavno izvorište svih festivalskih događanja biti – umjetnički nemiri. Više informacija o programu je na poveznici.

Best of 25 FPS festival 2025 @ Amfiteatar Doma mladih, Split

Izbor nagrađenih filmova s ovogodišnjeg Festivala eksperimentalnog filma i videa 25 FPS donosi tri filma ovjenčana glavnom nagradom žirija, ovog četvrtka u Split – vizualnu političku meditaciju “Momentum” Nade El-Omari, duhovito autorefleksivni “Biti John Smith” legendarnog Johna Smitha te apokaliptičnu viziju “Zeleno sivo crno smeđe” Yuyan Wang. Zatim mračnu introspekciju “Crnognoj” Tina Žanića, dobitnika nagrade u natjecateljskom programu Refleksi, te apsurdističku dramu “Loynes” Doriana Jespersa, najbolji film po izboru publike. Ulaz je slobodan, a filmovi se prikazuju s hrvatskim titlom.

kínēsis festival @ kino Urania, Osijek

kínēsis festival avangardnog jazza, improvizirane i eksperimentalne muzike održava se u četvrtak i petak u kinu Urania. Riječju »kínēsis« u nazivu festivala nije se htjelo samo uputiti na mjesto održavanja festivala, već se njome željelo obuhvatiti i s promišljanjem muzike povezati sva značenja te riječi: gibanje, kretanje, uzbuđenje, promjena. Programom festivala nastojat će se proširivati slušateljska iskustva. Koncept programa temelji se na organiziranju glazbenih događaja i promoviranju aktualnih glazbenih kretanja koja u širokom rasponu umjetničkih pozicija karakteriziraju inventivnost i kompleksnost izričaja, improvizacija, eksperiment, propitivanje stvaralačkog procesa, proširene tehnike izvođenja, reinterpretiranje tradicije itd. Važnost slušanja za koncept programa ne može se ovdje dovoljno naglasiti. Ono traži pozornost spram momenta, osviještenje jednokratnog, otvorenost za događaj. Sve detalje o programu otkrijte ovdje.

Kulturni dodatak: Trnci i žmarci @ Kinoteka, Zagreb

Povodom Noći vještica repertoar kina Kinoteka posvećen je ljubiteljima horora i mračne fantastike. Očekuju vas četiri nedavno restaurirana kultna klasika, čiji autori koriste konvencije žanra da bi istražili mračne zakutke razuma, osjećaja i stvarnosti, a koji obuhvaćaju teme u rasponu od narcizma, emocionalne otuđenosti pa do mračnog naličja žudnje. Ako volite psihološki horor, retro-stravu ili filmove koji magle granice između umjetnosti, žanra i eksploatacije, u programu pronaći ćete niz naslova koji će u jednakoj mjeri uplašiti i oduševiti: Dorian Gray, Malpertuis, Crvene usne i Opsjednutost. Raspored prikazivanja filmova provjerite ovdje.

*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

Jesu li supkulture nestale? Nova knjiga istražuje male svjetove mladih u Zagrebu

Napisao Toni Jurić dana . Objavljeno u Lifestyle.

To je pitanje koje u novoj knjizi “Grad, ulica, park i klupica – Sociologija (sup)kulturnih praksi mladih u Zagrebu” postavlja sociolog Dino Vukušić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Iako se u medijima često čuje da supkulture više ne postoje, Vukušić kroz istraživanje mladih u Zagrebu pokazuje da razlike i dalje postoje – samo su danas manje vidljive.

foto: Enora Paola

Priča o zagrebačkim mladenačkim supkulturama zapravo je i priča o samom gradu, o njegovim parkovima, klupicama i klubovima koji su nekad bili epicentri večernjih druženja. No danas, čini se, više nema toliko „plemena“ koliko ih je bilo 80-ih i 90-ih. Postoje li još mladi koji odskaču stilom i načinom života?

Kako za tportal.hr objašnjava Dino Vukušić: “unutar opće populacije mladih nalazi se niz ‘malih svjetova’ za čije postojanje nije presudno hoće li ih sociologija nazvati supkulturom ili postsupkulturom, nego je za sociologiju presudno da ne zaboravi da ti svjetovi postoje”.

U svojoj knjizi, koja je ujedno prvo izdanje biblioteke Mladi u društvu Instituta Ivo Pilar, Vukušić istražuje četiri grupe mladih: punkere, kolektiv Jeboton, skejtere i skvotere. Kroz njihova iskustva propituje kako mladi danas pronalaze svoj identitet kroz glazbu, prostor i zajednicu te koliko se granice između supkulture i mainstreama zamagljuju.

Iako se u javnosti često misli da su supkulture stvar prošlosti, autor tvrdi da one i dalje postoje iako su samo manje vidljive jer su mnogi njihovi elementi komercijalizirani. „Komercijala i kapitalizam ne poznaju granice. Vrlo je jednostavno nešto što je nastalo kao otpor sustavu okrenuti u svoju korist“, objašnjava Vukušić.

Postoje ljudi koji žive taj stil i izričaj, i njih možemo smatrati pripadnicima supkulture

Takav primjer, kaže, vidljiv je i u elektroničkoj glazbi, koju se često gura u mainstream. Ipak, razlika postoji između onih koji povremeno odlaze na partyje i onih koji oko određene glazbe, vrijednosti i mjesta okupljanja grade svoj identitet. “Postoje ljudi koji žive taj stil i izričaj, i njih možemo smatrati pripadnicima supkulture”, dodaje autor.

“Ipak, popis žanrova elektroničke glazbe dugačak je i grana se, među ostalim, na podžanrove electra, techna i trancea, pa postoje ljudi koji slušaju isključivo jedan podžanr na njima poznatim mjestima i događajima“, ističe Vukušić, a zatim dodaje da mnogi i dalje žive taj stil kroz vrijednosti i norme koje definiraju njihovu zajednicu, kao i što postoji jezgra ljudi koja kroz glazbu i mjesta okupljanja čuva duh supkulture.

Klupica je nekad bila utočište supkultura – foto: David Magalhães on Unsplash

U širem kontekstu, Vukušić promišlja i kako se mijenja javna slika Zagreba od klupica na Ribnjaku i Džamiji do novih, skrivenih lokacija na kojima se mladi okupljaju. Pritom zaključuje da supkulture nisu nestale, već su postale manje vidljive, ali i dalje postojeće: „Najveća je pogreška reći da mladenačkih supkultura više nema“, zaključuje Vukušić, „jer one i dalje tinjaju, samo ih trebamo znati prepoznati, možda upravo na novim klupicama.“