Stranica 32 – Klubskascena.hr

Novi val: Phantom Imahara – svemirac sa sjevernog Jadrana koji stvara futuristički zvuk

Napisao Toni Jurić dana 14.08.2026.. Objavljeno u Fokus.

Phantom Imahara, poznat i pod aliasom Jack Codyne Washington, jedan je od najintrigantnijih nezavisnih producenata koji već godinama djeluje ispod radara. Dolazi “kao alien sa sjevernog Jadrana”, kako sam za sebe kaže na Bandcampu, s naglaskom na overhaul pristup i „neurogenetiku“ zvuka koju gradi izvan standardnih izdavačkih okvira. Uz glazbu, aktivno se bavi digital artom i video artom, čineći njegov rad multimedijalnim i potpuno autorskim.

Prvu glazbu na Bandcampu objavio je 2018. godine, ali posljednje dvije godine donijele su mu najveći stvaralački zamah. Njegova izdanja u tom razdoblju jasno pokazuju evoluciju zvuka, od techstep temelja preko drum ‘n’ bassa pa sve do energičnog i prepoznatljivog neurofunka.

Među projektima koji su ga dodatno istaknuli nalazi se prošlogodišnji “The World” EP. Riječ je o kombinaciji melodijskih motiva i snažnih, visokooktanskih elemenata koji testiraju granice svakog zvučnog sustava. Energično, direktno i vrlo karakteristično za njegov stil.

Među njegovim najposebnijim projektima svakako je “Standalone“, posveta The Prodigyju i Keithu Flintu. Traka je nastala 2021., ali je tek ove godine dobila službenu digitalnu objavu. Spoj The Prodigy sampleova i Phantomovog vlastitog pristupa stvara sirovu i emotivnu oda jednom od najutjecajnijih bendova elektroničke glazbe.

Ovog ljeta objavio je “Rainpour” EP, izdanje koje donosi više melodije, ali zadržava njegovu tipičnu neurofunk energiju. Atmosfera podsjeća na videoigre kasnih 2000-ih, a sam Phantom ga opisuje kao glazbu za trčanje i borbu kroz živopisne izmišljene svjetove.

Nedavno je predstavio i “Shadow Recon“, reizdanje dviju traka iz 2021. koje su bile dio neobjavljenog albuma. Shadowhunter i Reconciled Assassin donose adrenalinski osjećaj stalnog pokreta i borbene napetosti, uz snažne bubnjeve, bas linije i sintove koji nose teški ton cijelog izdanja.

Još uvijek ne znamo mnogo o Phantomu Imahari, ali svakim novim izdanjem sve jasnije otvaramo vrata u njegov svijet. Njegova glazba polako otkriva tko se krije iza tog aliasa, a svaki novi EP ili singl donosi još jednu nijansu njegovog futurističkog zvučnog svijeta. Upravo zbog toga vrijedi pratiti kamo će nas dalje odvesti njegova priča.

Phantoma Imaharu možete pronaći na Bandcam p u, Instagramu, SoundCloudu i YouTubeu.

*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

DJ Jock objavio traku “Let Loose” s Adamom Beyerom na kultnom Drumcodeu

Napisao Toni Jurić dana 14.08.2026.. Objavljeno u Music.

Višestruko nagrađivani splitski DJ Jock napravio je novi veliki korak na međunarodnoj sceni. U suradnji s Adamom Beyerom objavio je „Let Loose“, svoju prvu traku za njegovu kultnu etiketu Drumcode i ujedno prvo zajedničko izdanje s jednim od najvažnijih imena svjetskog techna.

Priča o “Let Loose” počela je početkom 2025. godine, kada je Jock švedskoj ikoni poslao početnu ideju. Beyer, koji već godinama prati i podržava produkciju splitskog DJ-a, odmah je prepoznao potencijal trake, nakon čega su dvojica producenata tijekom idućih mjeseci razmjenjivala verzije, dorađivala elemente i postupno gradila konačnu verziju.

View this post on Instagram
A post shared by Drumcode (@drumcoderecords)

Rezultat je energična traka namijenjena velikim plesnim podijima, s rolling grooveovima, snažnom produkcijom i upečatljivim vokalnim motivom koji se lako može uklopiti u gotovo svaki set. Posebnu dimenziju daje sample prepoznatljive vokalne linije „Everybody’s going to the party, have a real good time…“ iz trake „B.Y.O.B.“ kultnog benda System of a Down, čije je korištenje odobrio i frontmen benda Serj Tankian, kojem se traka također svidjela.

„Let Loose“ pritom je svoj prvi pravi test već prošla daleko od studija. Traka se mjesecima provlačila kroz setove renomiranih DJ-eva te se mogla čuti na velikim svjetskim pozornicama, gdje je Jockova i Beyerova produkcija već prije službene objave pokazala koliko dobro funkcionira pred publikom.

Nova analiza otkriva pravi razlog zbog kojeg su pjesme sve kraće, a nije riječ o kraćoj pažnji ljudi

Napisao Toni Jurić dana 13.08.2026.. Objavljeno u Lifestyle.

Nisu samo ljudska pažnja i navika slušanja razlog zbog kojeg su pjesme posljednjih godina sve kraće. Prema novoj analizi Justina Tylera Raya, ključni pokretač promjena nalazi se u načinu na koji streaming servisi računaju slušanje. Budući da se stream računa tek nakon otprilike 30 sekundi, autori i producenti sve više prilagođavaju strukturu pjesme kako bi slušatelja što prije doveli do njezinog najpamtljivijeg dijela.

Ray u analizi objavljenoj na Trust Node Logic uspoređuje strukturu pjesama iz razdoblja CD-a i doba digitalnog preuzimanja glazbe, od 2000. do 2018. godine, sa streaming erom koja počinje 2019. godine. Razlika je vidljiva u gotovo svakom segmentu pjesme.

Jedna od najvećih promjena odnosi se na refren. Dok se u starijim pjesmama prvi refren najčešće pojavljivao između 45. i 75. sekunde, danas često stiže unutar prvih 30 sekundi, a nerijetko i prije isteka prvih 15. Logika iza toga je jednostavna. Ako slušatelj pjesmu preskoči prije otprilike 30 sekundi, stream se ne računa, dok se preskakanje istovremeno može protumačiti kao znak da pjesma nije zadržala njegovu pažnju. Zbog toga se najjači dio pjesme koristi ranije nego što je to bilo uobičajeno.

Promijenili su se i uvodi. Instrumentalne dionice koje su nekada trajale između 15 i 25 sekundi danas se često svode na svega nekoliko sekundi ili potpuno nestaju. Ray podsjeća da su se tijekom 1980-ih uvodi popularnih singlova često protezali 20-ak sekundi, među ostalim kako bi radijski voditelji imali prostora govoriti preko glazbe. Ta funkcija u eri streaminga više nema istu važnost.

Prijelazi sve rjeđe dobivaju svoje mjesto

Još je zanimljiviji nestanak prijelaza, odnosno dijela pjesme koji namjerno odstupa od glavnog motiva i donosi svojevrsnu promjenu pred završnicu. Prema Rayevim podacima, prijelazi su se pojavljivali u otprilike 75 do 85% pjesama u CD eri, dok ga danas ima svega između 15 i 25% pjesama.

Slična je situacija i s promjenama tonaliteta. One su bile prisutne u oko 30% hitova tijekom 1990-ih, dok su danas gotovo nestale iz najpopularnijih pjesama. Završeci su se također promijenili. Umjesto fadeouta i produženih ponavljanja, pjesme sve češće završavaju naglim rezom ili su aranžirane tako da se mogu gotovo neprimjetno nastaviti od početka, što pogoduje automatskom ponavljanju.

Sve to prati još jedna očita promjena – trajanje pjesama

Prosječna duljina pjesme na Billboard Hot 100 ljestvici pala je s približno četiri minute i deset sekundi 2000. godine na oko tri minute i 30 sekundi 2018. godine. Do 2021. prosjek je pao na oko tri minute i sedam sekundi, dok je 2024. bio blizu tri minute. Posebno je zanimljiv podatak o pjesmama kraćima od tri minute. One su 2016. godine činile oko četiri posto pjesama u Billboardovom Top 10, dok je njihov udio do 2022. narastao na 38%.

Razlog je ponovno povezan sa streamingom. Pjesma koja traje dvije minute i 15 sekundi teoretski može generirati 26 streamova unutar sat vremena neprekidnog slušanja, dok pjesma od četiri minute i 15 sekundi može biti reproducirana oko 14 puta. Ista količina vremena tako potencijalno donosi gotovo dvostruko više registriranih slušanja.

Nije prvi put da tehnologija određuje koliko traje pjesma

Ray pritom odbacuje često objašnjenje prema kojem su pjesme kraće zato što ljudi jednostavno imaju sve kraću pažnju. Umjesto toga, povlači paralelu s poviješću glazbenih formata.

Gramofonske ploče od 78 okretaja u minuti imale su fizičko ograničenje koje je određivalo koliko glazbe može stati na jednu stranu. Ograničenje od otprilike dvije i pol minute utjecalo je na razvoj kratke i koncizne forme koja je obilježila rani pop.

Kasnije su LP ploče i CD-ovi uklonili takvo ograničenje, pa su pjesme mogle postajati dulje. Danas se, prema ovoj analizi, svojevrsni limit ponovno pojavio, samo što više nije fizički. Umjesto kapaciteta nosača zvuka, na strukturu pjesme utječe ekonomija streaminga.

Promjena se pritom ne odnosi samo na trajanje. Ako je cilj zadržati slušatelja nakon prvih 30 sekundi, mijenja se cijela arhitektura pjesme: uvod se skraćuje, refren dolazi ranije, prijelazi nestaju, a završetak se prilagođava novoj reprodukciji.

Iako se ova nova analiza prvenstveno bavi pop pjesmama, sličan princip može se prepoznati i u elektroničkoj glazbi, gdje producenti također moraju razmišljati o tome kako će njihova traka funkcionirati izvan klupskog konteksta, odnosno u playlistama i algoritamski vođenom streamingu.

Puls vikenda: Prilika za putovanje uz The Prodigy u Sarajevu, Lovefest u Srbiji i Derricka Mayja u Barbarella’su

Napisao Toni Jurić dana 13.08.2026.. Objavljeno u Events, Vijesti.

Ako ste ovog ljeta raspoloženi za malo više kilometara, ovotjedne preporuke nude nekoliko vrlo dobrih razloga za putovanje. The Prodigy stiže u Sarajevo, Lovefest otvara novo poglavlje u Vrnjačkoj Banji, a Illusions Montenegro okuplja jaka imena na obali Ulcinja. Ni domaća scena ne zaostaje, pa nas u Barbarelli’s Discotheque čeka Derrick May, dok Marko Nastić gostuje u Splitu, a dubrovački Lazareti plešu u festivalskoj atmosferi.

The Prodigy @ Stadion Grbavica, Sarajevo

Večeras najveći elektronički bend svih vremena, The Prodigy, donosi svoj brutalni zvučni i vizualni spektakl direktno na Stadion Grbavica. The Prodigy u Sarajevo dolaze na vrhuncu svoje možda najuspješnije i najagresivnije turneje do sada. Od albuma “Experience” koji je postavio temelje rave kulture, preko legendarnog “The Fat of the Land” koji je srušio barijere između žanrova, pa sve do modernih himni sa albuma “Invaders Must Die” i “No Tourists“, The Prodigy su ostali beskompromisni. Njihova muzika je zvuk ulice, otpora i čiste slobode. Za publiku ovog prostora, oni su više od benda. Oni su soundtrack odrastanja. Za jednu generaciju to je sjećanje na prvi susret sa “Firestarterom“, dok je za mlađe to naslijeđe koje i danas diktira ritam suvremene klupske kulture. Susret ovog kultnog benda i kultnog stadiona garantira audiovizualni doživljaj kakav Sarajevo nije vidjelo još od legendarnog nastupa grupe U2 1997. godine. Svoje ulaznice potražite odmah putem online platforme ulaznica.org i na svim ovlaštenim prodajnim mjestima.

Illusions Montenegro festival @ Nomade Beach, Ulcinj

Illusions Montenegro festival još jednom stiže u Crnu Goru. Organizatori najavljuju produkciju svjetskog nivoa, spektakularnu audio-vizualnu scenografiju i tri noći vrhunskog elektroničkog zvuka na jednoj od najljepših plaža Jadrana. Festival obilježiti povratak Sama Paganinija nakon punih deset godina u Crnu Goru, a na Illusions Montenegro ovog vikenda će još nastupiti i Fideles, Magdalena, Patrick Topping, Stacie Fields te niz regionalnih DJ-eva.

Lovefest Weekend 02 @ Vrnjačka Banja, Srbija

Pod sloganom “Love Unfolding“, Lovefest otvara novo poglavlje festivala uz više od 130 izvođača i jedinstven koncept koji publici donosi veću fleksibilnost, više glazbe i dvije različite festivalske energije u okviru jedne ulaznice. Ovog vikenda na pet festivalskih pozornica će nastupiti imena poput Alishe, Jamieja Jonesa, Josepha Caprijatija, Loco Dicea, Marka Brooma, Octave One (live), Pan-Pota, Partiboi69, Traumera, X-Coasta i drugih.

AfterEgo Chronicles w/ Marko Nastić @ Limit Club, Split

AfterEgo Chronicles se vraća još jednom u Limt Club u Splitu gdje ovog petka za pult dovodi Marka Nastića. Uz apsolutnu regionalnu zvijezdu će još nastupiti i nadolazeći DJ Lovre, polovica Kućne Glazbe – Yoke te domaćin Roberto Brignani.

The Glory Mary festival @ Lazareti, Dubrovnik

The Mary Glory festival dolazi u Lazarete i donosi nezaboravan vikend vrhunske elektroničke glazbe, odlične energije i jedinstvene ljetne atmosfere. Festival predvodi nadolazeća bugarska zvijezda Phoenix Movement, uz nastupe DJ Occka, Joe Kerra, Maroja i Meli, koji će tijekom dvije festivalske večeri kurirati glazbeno putovanje.

Collage pres. Derrick May @ Barbarella’s Discotheque, Pirovac

Neke večeri ne trebaju previše objašnjenja. Ove subote, Collage dolazi u Barbarella’s Discotheque, kultni open-air klub, mjesto na kojem glazba redovito traje do izlaska sunca i koje već desetljećima privlači publiku iz cijelog svijeta. Večer predvodi čovjek bez kojeg techno danas ne bi zvučao ovako kako zvuči – Derrick May. Jedan od originalnih Belleville Three, osnivač kultnog Transmat Recordsa i pionir Detroit techna. Derrick May nije samo legenda elektroničke glazbe, on je jedan od ljudi koji su postavili njezine temelje. Uz legendarnog gosta za pultom će se naći i jedno od najjačih domaćih imena s međunarodnim ugledom DJ Jock te Collage rezident Bsside.

Kompletan vikend program partyja diljem Hrvatske i regije možete istražiti u našem kalendaru.

*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

Reportaža: “Zločin i kazna” u Love Family Parku

Napisao Mato Brizar dana 12.08.2026.. Objavljeno u Festivali, Izvještaji.

Kako bih stigao do “mjesta zločina” koristim omiljeno prijevozno sredstvo – vlak. Naše pruge bome nisu neke, ali zato njemačke kližu bez problema. I tako, dok vožnja traje, mislim o onom zbog čega i idem na put. Kao strastveni partijaner i akademski građanin, idem “ubiti dvije muhe jednim udarcem”.

Naime, u Frankfurtu ću obići kultni Love Family Park koji slavi divnih 30 godina kako bih plesao, a ujedno ću otići i u famozni muzej MOMEM kako bih nešto naučio. Pa krenimo redom.

“Zločin” je počeo u subotu 25.7. u 16 sati kada sam stigao u Rebstockpark. Na ulazu u park uočio sam tablu s natpisom na njemačkom jeziku “Wie Zuhause”, a ispod je bio službeni prijevod na hrvatskom jeziku “Kao kod kuće”. I zaista, odmah sam osjetio posebnu vibru u parku, jer uz majku prirodu, pofajn izvođače i dvadeset tisuća istomišljenika, dobio sam dojam da sam dio te vesele obitelji pune ljubavi, jer kao što rekoh, riječ je o festivalu Love Family Park.

Odoh na stage 1 i za otvorenje festivala odabrah Solumuna, jer je “lik iz kvarta” i bome zna napraviti vožnju, pa nastavih u tonu od jučer, ha ha. Lik blenda sve živo, prava pravcata vožnja uz melodične i duboke bass linije, emotivno i energično! Uz visoke temperature i ples, tijelo brzo dehidrira, ali bez brige, nekoliko punktova sa svježom (i besplatnom) vodom je dostupno.

Tu su i prskalice za osvježenje između stageova, ali najveća čar je bila u vodenom topu kojim su hladili publiku na stageu 1. Dok je voda prskala iz topa, raspršuje se u zraku obasjana suncem, pa smo tako većinu vremena imali umjetno proizvedenu dugu iznad pozornice. Svaka čast organizatorima jer su time spontano stvorili najbolju mogući vajb. Melem za oči, uši i dušu…

Dao sam priliku i stageu 2, jer tamo su Chris Stussy i Mocchakk u b2b kombinaciji. Obožavam takve setove, jer svatko daje svoj maksimum. Prvi elegantan i dubok, a drugi dinamičan i ekspresivan, bome j….. kombinacija.

Nakon njih dolazi Dennis Cruz u b2b kombinaciji s Josephom Capriatiem, groovy i energično, opet maksimum od oba trojice :) Jedva stajah, ali i dalje plesah!!! Odoh nazad do stagea 1 i poslušah zaštitno lice festivala, Papu Svena koji je tamo od samih početaka, od 1996. razni stilovi samo sa vinila, upakirani u fluidni set bez puno pompe i efekata, ma kakva milina.

Nedjeljno podne iskoristih kako bih nešto naučio. Ulaskom u muzej MOMEM (Museum of Modern Electronic Music) dobih priliku istražiti povijest elektroničke glazbe kroz fotografije, videa, letke i postere, isprobati razne sintisajzere, semplere i ritam mašine u Electronic Classroomu (kakva koincidencija), igrati se interaktivnim zvučnim instalacijama, preslušavati ploče i uživati u orginalnim artefaktima s klupske i rejv scene. Ostao bih tamo cijeli dan, ali eto, noge mi trzaju i zovu me na ples.

Na stageu 1 svira Chris Liebing i ne da nam mira, uvijek dvije trake u paketu, toliko zvukova da nam glava “puca”, tijela vibriraju u rezonanciji, a na licu neskidiv osmijeh, jer ovo je pravi rejv. Sjećah se Liebingove izjave da je nakon neprospavane noći u Tresoru izašao na ulicu, ugledao svjetlo dana i sam sebi rekao: “Sada u potpunosti razumijem što je techno”. E, to je sada i nas učio.

Palicu je predao mlađem kolegi, koji je krenuo s acidom, pa malo duba, stalno čvrsti kick i pozadinska mantra iz stvari Reflection, da, to je Enrico Sangiuliano. Njegova bivša svira poslije njega, (prekinuo je šestogodišnju vezu sa Charlotte de Witte ranije ovog mjeseca), ali nema ni T od tenzija, dapače, ona set otvara sa singlom: The Techno Code koji je napravljen (kakva koincidencija) u suradnji sa Enricom.

Glazba nas spaja na sve moguće načine. Održala je i ona svoju lekciju iz techna, a kao poslušan učenik, ostah do kraja. “Kazna” je počela u nedjelju 26.7. u 22 sata kada čuh posljednji beat u Rebstockpark.

Do nekog novog čitanja, ostanite mi zdravi, vedri i rasplesani :)

Kulturni radar: Buntovni Beat stihovi, pop art ikone u Opatiji, suvremeni Brač i slavlje na sjeveroistoku Hrvatske

Napisao Toni Jurić dana 12.08.2026.. Objavljeno u Lifestyle.

Ovotjedni Kulturni radar vodi vašu znatiželju od morskih valova do kontinentalnih ulica! Uskočite u otpor digitalnom kaosu uz otkačene filmske i umjetničke eksperimente na bračkom festivalu Lovely days. Ako tražite pravu vizualnu injekciju, Opatija otvara vrata tajnama grafičkih ikona pop arta, dok Virovitica donosi jednu od najvećih manifestacija sjeveroistoka Hrvatske. Sve to zaokružujemo besplatnim stihovima buntovnih “beatnika” koji stižu izravno na vaše ekrane.

*Portreti Petera Infelda koje je Steve Kaufman izradio 2002. godine – foto: POP ART – Zbirka Infeld*

Lovely days @ Bol, otok Brač

Festival suvremene umjetnosti i filma Lovely days u Bolu na otoku Braču do četvrtka okuplja umjetnike i filmaše iz Hrvatske i međunarodne scene, a kroz izložbe, filmske projekcije i razgovore s umjetnicima tematizirat će suvremeno društvo, kolektivno pamćenje i mogućnosti zajedništva. Večeras je na rasporedu filmova triju međunarodno afirmiranih autora i autorica. Program istražuje odnose između slike i moći, osobnog iskustva i povijesti, identiteta i kolektivnog sjećanja, a filmovi će biti prikazani u Ljetnom kinu Bol. Program sutra u Centru za kulturu Bol donosi Laboratorij pažnje“ umjetnice Barbare Matijević, umjetničko-istraživački projekt koji će pažnju promatrati kao kolektivnu praksu i mogući oblik otpora ubrzanom i digitaliziranom načinu života. Dok se festival sutra navečer zaključuje s dokumentarnim filmom Ivice Jakšića Čokrića Puka “Čiči-biči: Bolski turizam u doba korone” (2021.) koji donosi autentičan i duhovit pogled na Bol tijekom pandemije. Ulaz na sva događanja je slobodan.

Rokovo @ Virovitica

Rokovo je tradicionalna manifestacija koja se po broju posjetitelja i obimu programa ubraja u najveće manifestacije sjeveroistoka Hrvatske. Vrijeme je to kad se u gradu mogu posjetiti različite izložbe, kazališne predstave, koncerti, modne revije, smotre folklora, sportska natjecanja i još mnogo toga. Manifestacija završava obilježavanjem dana svetog Roka, 16. kolovoza, zaštitnika Grada. Ovogodišnji program Rokova istražite ovdje.

Izložba “POP ART – Zbirka Infeld” @ Umjetnički paviljon „Juraj Šporer“, Opatija

Melinda Kostelac, akademska grafičarka i redovna profesorica Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, 13. i 27. kolovoza održat će posebno stručno vodstvo izložbom “POP ART – Zbirka Infeld” govoreći o grafičkim tehnikama u službi stvaranja novih ikona vizualne kulture i suvremene umjetnosti. Saznajte od renomirane grafičarke i predstojnice Katedre za grafiku, što se krije iza živih boja, ponavljanja motiva i prepoznatljivih vizualnih rješenja pop arta? Kako nastaje grafički otisak i zašto su upravo grafičke tehnike bile toliko privlačne umjetnicima pop arta? Ovo stručno vodstvo pružit će priliku da se izložba pogleda iz umjetničke, ali i praktične perspektive. Melinda Kostelac približit će posjetiteljima različite grafičke tehnike, objasniti kako nastaju grafike i po čemu su specifične, ali i otkriti zašto su mogućnosti umnožavanja, ponavljanja i rada u serijama bile posebno privlačne umjetnicima pop arta.

Kulturni dodatak: BEK predstavlja antologiju pjesnika Beat generacije

U okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] objavljena je antologija Beat, koja u prijevodu, izboru i obradi Voje Šindolića donosi više od stotinu pjesama sedmorice najvažnijih pjesnika Beat generacije. Antologija Beat, , donosi izbor iz poezije najvažnijih autora Beat generacije, jednog od najutjecajnijih književnih i kulturnih fenomena druge polovice dvadesetog stoljeća. U knjizi su zastupljeni pjesnici čija su djela obilježila ne samo američku književnost nego i kontrakulturne pokrete, suvremenu glazbu, film, kazalište i likovnu umjetnost. Beat generacija nastala je iz neformalnog kruga pisaca i umjetnika okupljenih u New Yorku krajem četrdesetih godina, a povijesni vrhunac doživjela je sredinom pedesetih i početkom šezdesetih, kada je njezin utjecaj prerastao književne okvire i postao jednim od temelja moderne kontrakulture. Antologiju besplatno preuzmite ovdje.

*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske