U Europskoj Uniji se polako vraćaju manji glazbeni događaji
Evo kada se očekuju prvi manji i veći eventi u Španjolskoj, Irskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji i Norveškoj.
ŠPANJOLSKA
Španjolska će odobriti pojedine kulturne događaje od idućeg tjedna. Zemlja se kroz tri faze pomalo vraća u normalni život. Od 11. svibnja vanjske terase restorana i barova moći će raditi sa 50% kapacitetom.
Eventi će biti dozvoljeni u zatvorenim prostorima sa maksimalno 30 ljudi, te na otvorenim sa max 200 posjetitelja. Uz sve to potrebno je poštivanje mjera socijalne distance i dezinfekcije. Iduća faza 26. svibnja Španjolcima donosi otvaranje kina, kazališta, umjetničkih galerija i muzeja; te evenata do 50 ljudi u zatvorenom, odnosno 400 na otvorenom. Finalna treća faza od 10. lipnja podignut će mogućnost organiziranja evenata do 80 ljudi u zatvorenom, te 800 ljudi u open air varijanti.
Iako su ovo pozitivne vijesti promotori su zabrinuti zbog načina na koji će morati raditi držeći se vrlo restriktivnih mjera opreza, tako da je teško tvrditi kakva je sudbina glazbenih događaja ovoga ljeta. To znači da bi se mogla skoro i Ibiza vratiti u noćni život.
IRSKA
Irska planira odobriti glazbene festivale početkom kolovoza uz poštivanje mjera socijalne distance. To je dio strategije koja čini ukupno 5 faza popuštanja do povratka u normalniji način života.
VELIKA BRITANIJA
Prema informacijama koje je objavilo udruženje UK Live Music Group oko miljardu funti bit će gubitak u britanskoj glazbenoj industriji zbog otkazivanja brojnih festivala. S time dolazi i na tisuće otkaza u kreativnoj industriji. Vodeći ljudi u ovoj industriji upozoravaju da je došlo vrijeme kada Vlada mora objaviti mjere potpore pogođenom sektoru ukoliko žele da glazbena scena preživi ovu krizu.
ZEMLJE BENELUKSA
Nizozemska, Belgija i Luksemburg napravile su značajne pomake u normaliziranju života građanja. Od 11. svibnja kreće 5 faza po kojima će se početi odobravati i eventi u zatvorenim i otvorenim prostorima od 30 do 100 posjetitelja.
FRANCUSKA
Povijesna baština na otvorenom bit će prenamijenjena za održavanje kulturnih i koncertnih događaja.
NORVEŠKA
Idućeg tjedna u Norveškoj će se moći održavati eventi do 50 ljudi, dok oni od 200 posjetitelja će biti dozvoljeni sredinom lipnja.
Festivale su do 31. kolovoza otkazali Nizozemska, Švicarska, Irska, Njemačka, Belgija, Danska; do 15. kolovoza Mađarska; Luksemburg i Finska do 31. srpnja; do sredine srpnja Francuska; do kraja lipnja Austrija. U Hrvatskoj su organizatori samoinicijativno počeli odgađati festivale budući da su valadajući jako tromi u donošenju konkretnih mjera i uputa, tako da ni u ovom trenutku nitko još ne zna što će biti dozvoljeno raditi na ljeto i prema kojem principu.
Dakle, to bi se čak moglo i organizirati – aktualna izjava Krunoslava Capaka, ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, probudila je nadu kako bi se uskoro u Hrvatskoj ponovno mogla slušati glazba uživo. Sve bolja epidemiološka situacija i popuštanje mjera tako bi, vjeruju svi oni željni svirki omiljenih izvođača i bendova, mogli rezultirati skorašnjim najavama o njihovim koncertima na otvorenom.
Krovni savez hrvatskih glazbenih udruga Unison nedavno je vladajućima, Stožeru civilne zaštite i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, uputio 
Nastupe u zatvorenom, predložili su u Unisonu, moglo bi se organizirati uz ograničen broj posjetitelja (sukladno veličini prostora) distanciranih oznakama poput zastavica, upozorenja na podu, vrpci… ili po sjedećim mjestima. Mnogima se iz korona-perspektive u prvi mah, a uskoro će to dopuštati i vrijeme, čini puno jednostavnije organizirati koncerte na velikim i otvorenim površinama poput onih na stadionima, gdje je lakše poštovati pravila socijalne distance. Publika bi, sugerirali su i iz Unisona, mogla pratiti koncert u grupicama od pet do deset ljudi, a uslužna i higijenska djelatnost odvijala bi se po principu redova iz modela trgovina, uz poštivanje svih epidemioloških mjera.
Koliko je takvo što izvedivo i ima li ekonomskog uporišta, upitali smo nekolicinu organizatora što većih, što manjih glazbenih događanja u Hrvatskoj. Iz razgovora s njima čini se kako još nema onih spremnih upustiti se u rizik, bolje rečeno skočiti grlom u jagode, i krenuti u organizaciju događaja s limitiranim brojem posjetitelja, a većim troškovima. 
Ti prijedlozi, u financijskom smislu, ne drže vodu. Pa je li netko, prije nego je to predložio, uzeo u ruke kalkulator? Meni sve to, u neku ruku, zvuči kao da je prijedloge pisao netko tko nije organizirao nijedan koncert u životu ili to nije učinio barem posljednjih pet godina. Pa tko će održavati koncert bez financijske osnove? – kazao nam je jedan poznati hrvatski promotor i organizator i velikih i manjih glazbenih događanja, moleći nas da mu ne spominjemo ime, jer ne bi htio da ga vodstvo strukovnih udruga pogrešno shvati. Poštuje dobru volju i inicijativu, ali drži da će svaki ozbiljan i odgovoran organizator stati na loptu.
Evo, uzet ću samo za primjer događaj u zatvorenom prostoru. Tko će od posjetitelja stajati u mjestu tijekom cijelog koncerta? Pa trebat će mi, umjesto jednog, tri redara da motre drže li ljudi distancu. I kako će svi oni otići u toalet, do šanka po piće… Ne postoji varijanta socijalne distance na rock ili bilo kojem drugom koncertu. Bit će nam potreban stadion za događaj od 1000 ljudi. Drive-in koncerti?! Nitko se ne pita koliko to košta. Koji će privatnik dati novac za takvo što?! Ako idem organizirati neki koncert, primjerice, na nekom velikom parkingu, i pustiti unutra 200 auta sa po dvoje ljudi u svakom od njih, zbog socijalne distance, imat ću 400 posjetitelja, a za produkciju takvog događaja potrebno mi ih je barem nekoliko puta više kako bih pokrio troškove. Ili ću ovima koji su unutra prodavati basnoslovnu skupu ulaznicu. Pa tko će je platiti? – pita se naš sugovornik, čudeći se kako nitko od predlagatelja koncerata s limitiranim brojem posjetitelja pred sobom nema Excel tablicu iz koje bi mu sve bilo jasno.
– Ono što je sada potrebno svakom organizatoru za ozbiljan ulaz u posao jest naputak ovlaštenih, koji će reći dvije ključne stvari – s kolikim brojem ljudi možemo organizirati događaje i od kojega datuma, naravno uz maksimalno ublažene mjere. 
To su osnovni preduvjeti kako bi organizatori mogli planirati posao, pa makar na njih čekali još sedam mjeseci. Naravno, pri tome ne mislim na one čiji se glazbeni događaji financiraju novcem iz gradova, turističkih zajednica i sl., jednom riječju, kunama svih nas, poreznih obveznika, za čiju potrošnju ionako nitko ne snosi odgovornost. Bez preciznih naputaka nema smisla bilo što pokretati, bili bi to samo minusi i gubici. Moje je mišljenje da će netko nešto, po pitanju koncerata, pokušati raditi najranije početkom rujna – smatra iskusni hrvatski promotor. 
